Buka

Hajde da ludujemo ove noći

Nasilje i njegov apsurdni manifestni oblik idu dalje. Dakle, u bilo kojoj državi svijeta, kriminalac koji je pokušao ubiti čovjeka ili bi se skrivao, ili bi bježao. Ne i u Oboru!

Šta je nama Dobrovoljačka

Gradsko vijeće Grada Sarajeva je na vanrednoj sjednici jednoglasno usvojenom izjavom podržalo zahtjev gradonačelnika Sarajeva Alije Behmena, koji je uputio ministru unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, u kojem traži da se zabrani obilježavanje pogibije vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine, najavljeno kao veliki skup 3. maja.

Gatalo : Piškarala

Imam prijatelja, kao i svi. I mi, tako, kuražimo jedan drugoga. Ja njemu „vojvodo“, on meni „serdare“. Pohvalim mu auto ili frizuru, on meni... a on meni... on meni, recimo, način na koji sam otkinuo rukave košulje. Sretan ja, sretan on. I mi pravo dobri, pogotovo ako redovno jedan drugom plaćamo piće.

Kriza će trajati do 2030 a onda dolazi novi kapitalizam

Najbrži put da se prepozna osoba je da izdvojite jednu ili dvije posebnosti. Moje su bile što sam bio profesor povijesti koji voli jazz i što sam ostao u Komunističkoj partiji dulje od većine, napisao je Eric J. Hobsbawm. Duhovita primjedba, premda ne baš točna. Razlog zbog kojeg su ga potezali za rukav bila je činjenica da Hobsbawm, valjda zadnjih pedeset godina, slovi za jednog od najvažnijih i najpoznatijih povjesničara našeg doba. Danas se tim oznakama pridodaje i ona jednog od rijetkih preostalih lijevih autoriteta. U 92. godini života Hobsbawm ne posustaje, piše o globalizmu, demokraciji, terorizmu i inome ostajući vjeran tituli “povjesničara svog doba”. Na žalost, u proteklih petnaestak godina njegove knjige na ovom tržištu nisu bile u modi. Knjige ste mu mogli čitati isključivo u izvorniku ili srpskom prijevodu, a tekstove povremeno u časopisima. Kroz neka dva mjeseca na hrvatskom tržištu izlaze njegova autobiografija “Zanimljiva vremena” (Disput) i “Doba ekstrema” (Zagrebačka naklada), prvi naslovi sedamnaest godina nakon što je Novi liber objavio “Nacije i nacionalizam”. - Ne težim slaganju, odobravanju ili simpatiji, nego povijesnom razumijevanju - navodi autor u predgovoru ‘Zanimljivih vremena’. Istina, Hobsbawmove knjige nisu se nikad čitale da dugo živite i dobro vam bude na zemlji - nego da shvatite gdje živite. U intervjuu povjesničar odgovara na neka pitanja koja potresaju današnji svijet.

BH “demokratija”, Lenjin i burek

Prije nepunog vijeka, državnik Lenjin je svojim ruskim sapatnicima napisao rad pod nazivom „Šta je potrebno da se učini?“ i podnaslovom „Goruće pitanje našeg pokreta“. Nakon devedeset i osam godina od objave ovog teksta, nešto dalje od snježne Rusije, stanovnici BiH će se naći na prekretnici u kojoj bi trebalo i sami da ustanove šta da rade, način već imaju. U vrijeme kad je politička osviještenost običnog građanina ravna motanju pite (svi znaju sve, ali je malo ko zna saviti), postavlja se jednostavno pitanje - kud ćemo da gonimo na ovogodišnjim izborima, ko će da se goni sa lista kandidata i ko će nas, naposlijetku, motati naredna četiri ljeta.

- OGLAS -

Banjaluka – Izbo nožem dvojicu!

Dvadesetjednogodišnjak je u banjalučkom naselju Lauš nožem nanio teške povrede jednom mladiću, a drugom lake nakon verbalne prepirke koja je prerasla u fizički sukob, saopšteno je iz banjalučke policije

Бања Лука – град Таманисовог “зеленила”

Једном прилико сам критиковао причу "Боже, јеси ли за Сони" , односно писца редова поменуте приче, самозваног, Грофа Ђураза. И паде ми на памет...

Desno je besno

U rat, početkom devedesetih, gurnule su nas šovinističke ideje, ofarbane nacionalnim bojama. Sitne duše su krupnim rečima potpirivale netrpeljivost i mržnju, lansiranjem laži otimale i ono malo pameti i razuma, (para)religijskim ekstremizmom isticale “različitost” i “uzvišenost” (svako svoje) religije (a što je podrazumevalo, naravno, i nacije). Rat je sobom odneo sve što je vredelo. Došlo je vreme bede. Materijalne, moralne, ljudske. Pogaženi su sistemi vrednosti, a svakome se, odjednom, na čelu utisnulo isto. Nacija

Humanisti na tuđ račun

Osim što su mesečno primali minimalno po 3.000 KM za plate i naknade i što im se plaćaju materijalni troškovi i dnevnice, narodni poslanici RS su 2009. dobili iz budžeta na lične tekuće račune ukupno 435.314 KM.

NAJNOVIJE