Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u utorak u Sarajevu kako je jasno da su postojali pokušaji teritorijalne podjele Bosne i Hercegovine iza čega je stajao prije svega Slobodan Milošević no u njima je, tvrdi Mesić, jedno vrijeme sudjelovala i hrvatska politika dok ju je određivao Franjo Tuđman.
Šezdesetosmaška revolucija je čitavo vrjeme postojanja bivše SFRJ ostala tabu tema. Nakon raspada ili dissolucije SFRJ za ovu temu nije bilo vremena. Imali smo "preča" i "važnija" posla; da umjesto u mirnu tranziciju krenemo u bratoubilački obračun-nacional-šovinističku kontrarevoluciju za uspostavljanje "etničkih granica"! Sadašnja omladina o tom slavnom periodu svjetske, studentske istorije malo ili nimalo zna. Osim usmene istorije, mitova i legendi, ni vremešni šezdesetosmaši ne znaju više.
Juče ( tekst objavljen 4.5.2010, op.red. ) su Srbi prvi put u 18 godina obilježili datum kada su u napadu zelenih beretki na kolonu JNA mnogi vojnici zarobljeni, a nekoliko ih je poginulo.
Senad Pećanin, glavni urednik BH Dana: U zahtjevu za izručenjem Ejupa Ganića Tužilaštvo za ratne zločine Srbije tvrdi da se u BiH radilo o međunarodnom vojnom sukobu i da je jugoslavenska vojska bila kolona strane vojske na teritoriju BiH. Srbija je je sada priznala sve ono za što je godinama tvrdila da nije slučaj.
Jedan moj njujorški znanac, Joshua Ellison mu je ime, uređuje zgodan i vrlo zanimljiv književni časopis. Svaki broj posvećen je nekom, uvijek različitom, gradu. Dosad su izišla izdanja u Budimpešti, Buenos Airesu, New Orleansu, Moskvi te - Sarajevu.
Mislila sam da je važno pokazati Srbiji da se demokratija pravi i manjinskim mišljenjem i da je pre svega pitanje moralnog integriteta i intelekta, a onda sam prosto ispala glupa u društvu. Što je OK. Shvatila sam da to u Srbiji ne postoji, da je sve pitanje nekog tala s nekim, da je ono što i najprogresivnije snage zovu realpolitikom ustvari obična korupcija i da sam budala što sam mislila da to ne mora tako. U međuvremenu je Beograd izabrao čoveka što tera Rome iz grada, po cenu da mu se zbog toga sruši nerenovirani most, što seče divno drveće da bi zasadio lepše i starije, što ne voli homoseksualce i nije ga sramota da to i kaže, i što Beograd ne vodi apsolutno nikuda. To je takođe demokratija, živeti s posledicama svog izbora, a vidim i da to nikom ništa ne smeta
Intervju sa Biljanom Srbljanović, dramskom spisateljicom
Multietničnost je danas jedan od najpopularnijih pojmova iz reda onih koji su na našem prostoru implantirani u posljednjoj deceniji, a koji su nam, nekim čudom, ranije bili strani. U stvari je tu riječ o nesvakidašnjem nesporazumu. Naime, upravo ovaj prostor ima jednu od najbogatijih tradicija multietničnosti u planetarnim razmjerama. Možda će nam naredni redovi donekle pomoći da spoznamo beskrajne puteve multietničnosti, kako u prošlosti, tako i u budućnosti.
Ko laže, taj i krade. Ko krade, hoće i ubit. Ko hoće ubit, treba ga u zatvor. A ko još nije slagao, slagaće. Ovo je bila jedna od krilatica koja je nosila Josifa Visarionovića Staljina dok je sudio bez suđenja, punio Sibir ruskim intelektom i, usput, pobio ništa manje Rusa nego neuspjeli slikar Adolf Hitler – cirka kojih par desetina miliona i još koji milion više.
Platom jedva da sastavljate kraj sa krajem. Iz jednog kredita ulazite u drugi, dozvoljen minus stalno koristite, bez kreditnih kartica život je nezamisliv. I tako ukrug. Svaka promena rate zajma naviše, zbog pada domaće valute, direktno utiče na vaš životni standard. Ali, i dalje biste da trošite nezarađeno.