Buka

Veličković:licenca za uvijanje

Lov je sport, poput tenisa, iako, istina, zidove Wimbledona ne krase slamom punjenje glave poraženih finalista. Lov je sport, poput atletike, mada još niko posrnule maratonce ne okreće na ražnjevima. Lov je sport, poput borilačkih vještina, i pitanje dana kad će od nokautiranih boksera praviti prostirke za dnevne sobe

Top lista nadrealista

Novčanica od 500 milijardi (500.000.000.000) jugoslovenskih dinara sa likom Čika Jove Zmaja, bila je srpska noćna mora, mogao si da odeš u samoposlugu koja je ličila na „lokal u pripremi“ sa svežnjem „zmajeva“, a da te otud vrate, jerbo je kurs skočio u poslednjih pola minuta, poslovođa je mobilisan, kasirke štrajkuju iz razloga smanjenja ličnog dohotka sa hiljadu petsto milijardi na hiljadu dvesta, rafovi nisu na prodaju, dok svega ostalog - nema.

kad razum posustane

Zar ne vidiš, idiote, da od prvog momenta ljubim tlo kojim hodaš? Ne znaš da noću, dok sama sjedim na terasi i pušim, govorim...

Neki novi klinci

Bosna u 21-om veku...Vek progresa i procvata ljudskih vrednosti...Nazalost to ne moze da bude dalje od realnosti... Umesto vremena u kojem ljudi dobijaju prilike...

Čija su tri prsta

Tri dobro raširena prsta (palac, kažiprst i srednjak), na visoko uzdignutoj desnici ruci bili su važna i obavezna gestualna simbolika – hrvatskih nam ustaša u vrijeme tzv. NDH! Da, upravo tako, pod tim “trofaznim znamenjem”, u ono vrijeme, zbivale su se sve važne ustaške svečanosti, dapače, “prva hrvatska vlada” položila je svečanu prisegu (16. travnja 1941. u Banskim dvorima) tako što su se svi njeni novoimenovani članovi zakleli, uvis podižući – tri prsta! Postoji o tome i foto-dokumentacija, a i neki pravi Hrvat valjda ima u obitelji još kojeg preživjelog ustašu, koji bi mu mogao o tome posvjedočiti.

- OGLAS -

Da li maternji jezik određuje pogled na svet?

Pre sedamdeset godina, 1940, u jednom naučno-popularnom časopisu objavljen je omanji članak koji je pokrenuo jednu od najpoznatijih intelektualnih rasprava 20. veka. U tekstu na prvi pogled nema ničega što bi objasnilo njegovu kasniju slavu. Ni u naslovu, „Nauka i lingvistika“, ni u samom časopisu, „M. I. T. revija za tehnologiju“, za većinu ljudi nije bilo ničega glamuroznog. A ni autor, inženjer hemije zaposlen u osiguravajućem društvu i honorarni predavač antropologije na Jejlu, nije izgledao kao kandidat za mesto u hramu svetskih superstarova. Ali je upravo Bendžamin Li Vorf (Benjamin Lee Whorf) lansirao privlačnu ideju o jeziku koji vlada umom i njegovo zavodljivo štivo navelo je celu jednu generaciju da poveruje da maternji jezik određuje šta smo sposobni da mislimo.

Hrana pod kontrolom desetak kartela

Beograd -- Tržište prehrambene industrije Srbije pod kontrolom je desetak kartela, kaže predsednica Komisije za zaštitu konkurencije Dijane Marković-Bajalović.

Radim teško i sa plaže

Osim laptopa ili smartphonea, zaposlenom je potreban samo kofer sa ličnim stvarima...

Imaju li biblioteke budućnost?

Biblioteke su vekovima jedan od temelja svakog civilizovanog društva, mesto gde se na organizovani način čuvaju dragoceno znanje i informacije.

NAJNOVIJE