Slovenija je zainteresovana za izgradnju autoputeva u RS i za druge infrastrukturne projekte, a Vlada RS zainteresovana je za mogući angažman slovenačkih firmi u tom pravcu, zaključak je sa sastanka Boruta Pahora, predsjednika Vlade Slovenije, i Milorada Dodika, premijera RS koji je održan u srijedu.
Nesvodiva razlika između etike i religije govori nam da etičke vrednote ne treba izjednačavati s „božjim“ zakonima (zapovijedima i zabranama). Religija nije etika, kao što ni etika nije religija. Smisao etike nije religiozni smisao. Kao konglomerat „religija“ doista sadrži etiku, možda ju je čak u sebi i razvila, ali iz toga ne proishodi da je i dalje može prisvajati. Upravo nam danas, na pozadini trijumfalnog vraćanja religije, valja osloboditi – što je moguće samo pomoću demokracije, unutar nje – etiku ispod religije. Jer upravo ono što je nekoć važilo kao normalno ili neupitno, danas, pod svjetlom demokratskih okolnosti, prepoznajemo kao izvor religioznog fundamentalizma: bezobzirnih zahtjeva za usmjeravanjem i reguliranjem etike, a preko nje politike, i preko politike (etičke komisije što ih formira država u suštini nisu etičke, nego političke komisije) naposljetku znanosti.
Neke od najvećih dnevnih novina u Norveškoj više nikada neće biti iste, niti će nastaviti da budu ono što su danas. Održavaće se u životu dok sav njihov smisao ne bude polako isisan iz njih; jer, tako novine odumiru, polako i bolno. Prva stvar koja nestaje je ona vrsta novinarstva koja mnogo košta jer iziskuje putovanja. Onda na red dolaze oni stariji koji prihvataju paket za nezaposlene ili idu na odsustva na neki drugi način. Glavni desk razrezuje brže, prečice postaju preče. Urednici sve češće organizuju strateške sastanke i predlažu sve više izmena: kulturna strana se pomera na kraj… na početak; novine treba da budu ozbiljnije… manje ozbiljne; treba da budu „tiše“ … ili hrabrije. Ali, prva i najvažnija stvar je da budu jeftinije.
Lajt motiv kultne serije „Dosije Iks“ je mnoge naterao u razmišljanje. Da li postoji nešto „negde tamo“? Da li to „nešto“ redovno posećuje Zemlju ili milioni ljudi koji tvrde da su „nešto“ videli umišljaju i izmišljaju?
BEČ - Specijalna jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova Austrije za rasvjetljavanje afere oko "Hipo Alpe Adrija banke", podnijeće nove prijave protiv ranijih šefova banke i njenog nekadašnjeg klijenta, bivšeg zamjenika ministra odbrane Hrvatske Vladimira Zagorca.
Često se zaboravlja da je građanski rat u Bosni i Hercegovini od 1992-95 godine okončan planom podjele, kojim je ova zemlja razdvojena na muslimansko-hrvatsku Federaciju i Republiku Srpsku s institucijama centralne vlasti koje su u početku bile toliko slabe da su bile gotovo nevidljive. No, do razvoja tih institucija došlo je kroz intervencije međunarodne zajednice u razdoblju od narednih trinaest godina i duže, tokom kojih su neposlušne strane bile prisiljene da sarađuju, dok je podijeljenost zemlje prikrivana. U posljednje tri godine, oslabilo je zanimanje međunarodne zajednice za ovu zemlju, stvorene institucije su se pokazale neodrživim u nedostatku vanjskog pritiska, dok se sadašnji vođa bosanskih Srba dao na rastavljanje centralne države. On sada manevriše s ciljem sprovođenja de facto, a potom i de jure nezavisnosti srpskih teritorija.
Dan za danom, krajem protekle nedelje, sa najviših mesta Obamine administracije stizala su reagovanja na izjašnjavanje Međunarodnog suda pravde kojim je, kako se unisono kostantovalo, potvrđena ispravnost snažne američke podrške samoproklamovanoj Republici Kosovo i njenom suverenitetu i teritorijalnom integritetu.
Na desetine hiljada Bosanaca i Hercegovaca naseljenih širom svijeta rado bi ulagalo u gradove u kojima su rođeni. Međutim, zbog komplikovane i opsežne procedure većina ih u startu odustaje i svoje novce ulaže u zemlje u kojima sada žive. Donosimo priču o uspješnim bh. građanima kojima birokracija u vlastitioj zemlji ne dopušta da ulažu i na kraju se i vrate u BiH.