Pred 100 godina, dakle 1910, u Zadru je rođen pjesnik i esejist Vladimir Popović. Postoji kratka bilješka o njemu u Enciklopediji JLZ-a, u šestom svesku, na stranici 154, u kojoj stoji: “U literaturi se javio pred Drugi svjetski rat. Učesnik u NOB-a. Najznačajnija mu je poema ‘Oči’. Autor je nekoliko zbirki pjesama i više eseja o domaćim pjesnicima (Njegoš, Jakšić, Kranjčević, Nazor i dr.) Djela su mu, među ostalim i ‘Svjetla na pepelu’, ‘Lirske minijature’, ‘Povelja sna i jave’.”
Gustafi : Na početku se znala toliko razbijati da sam je morao spremati u kombi poslije svirke. Sada već dugo nije tako. Zna se razbiti, ali je OK. Postoji upotreba i zloupotreba, a ako ne može pjevati, onda je to zloupotreba alkohola.
Ekonomska kriza koja je u ljeto 2008. punom snagom pogodila američku privredu, šireći se velikom brzinom, već se sredinom iduće godine mogla vidjeti u makroekonomskim pokazateljima zemalja jugoistočne Europe. Nije potrebno posebno napominjati da svaka kriza, osim ekonomskog raspada, donosi i metež u intelektualnom polju. Dvije su stvari obilježile taj metež u protekle dvije godine – preispitivanje temeljnih pretpostavki dominantne neoklasične ekonomske paradigme i povratak Marxa (i marksističke teorije) u javni život.
Dalje ne možete! Ili obilazno, prema Iloku, ili pješice – upozorava nas policajac na ulazu u vukovarsku ulicu što se pod blagim kutom spušta, pa izlazi na cestu koja vodi prema Mitnici i dalje, do Novoga groblja Dubrava.
U novije vreme, na čitavom srpskom duhovnom prostoru, po nahijama i emiratima – kakav je onaj na Mećavniku – nastaje neka književnost koja uglavnom pliva na talasu medijske pompe. Iz tamničke ćelije M. Ulemek Legija objavljuje romane koji se na nultoj stranici najavljuju kao savremena srpska proza. Neka pak spisateljica decidirano tvrdi da njoj romane diktira lično Bogorodica, i to negde kod Đunisa i pod tim oreolom traje ta književnost. Kritičari koji su se usudili da progovore o ovim knjigama, a malo ih je sigurno, označavaju ovu književnost kao trivijalnu i ona to doista jeste, iako se time mnogo reklo nije. Pokušao je Dobrica Ćosić u svoje vreme da nađe i neku vrstu književno-teorijskog rešenja, pa je tu vrstu literature označio kao „nacionalni realizam“. Nije ovde bilo neke teorije, ali se i u novijoj literaturi, negde na marginama, prepoznaje istrošeni rukopis pisca iz Velike Drenove.
Republika Srpska je prije tačno četiri godine počela da primjenjuje Bolonjsku deklaraciju u visokom obrazovanju, ali ni danas nema adekvatno rješenje za formiranje akademskih zvanja.
U akviziciju „Droge Kolinske“ ušli smo kao strateški partner, s jasnom namerom da nastavimo ulaganja u dalji razvoj svih segmenata kompanije i svih brendova. Istaknuti brendovi jedan su od važnih razloga zbog kojih smo ušli u ovo preuzimanje, od „grand kafe“, preko „bananice“, „smokija“, „najlepših želja“, ali i „argete“, „kokte“, „donata“...
Italijanska bankarska grupa "Inteza Sanpaolo" investirala je više od milijardu evra u Srbiji, izjavio je danas u Londonu direktor grupe za jugoistočnu Evropu Masimo Perdići.