Kad sam gledao Šišanje u bioskopu, bio sam prijatno iznenađen činjenicom da se daje, evo, već četiri nedelje, a da je sala i dalje dupke puna. Bila je to uglavnom jako mlada publika, ali jako pažljiva i u kontinuiranom emotivnom kontaktu s filmom. Ljudi koji su ga, međutim, gledali ranije, pričali su mi da se dešavalo da se pri najmučnijim scenama, recimo onoj ubistva Roma, prolamao smeh, pa i ovacije…
Pred 100 godina, dakle 1910, u Zadru je rođen pjesnik i esejist Vladimir Popović. Postoji kratka bilješka o njemu u Enciklopediji JLZ-a, u šestom svesku, na stranici 154, u kojoj stoji: “U literaturi se javio pred Drugi svjetski rat. Učesnik u NOB-a. Najznačajnija mu je poema ‘Oči’. Autor je nekoliko zbirki pjesama i više eseja o domaćim pjesnicima (Njegoš, Jakšić, Kranjčević, Nazor i dr.) Djela su mu, među ostalim i ‘Svjetla na pepelu’, ‘Lirske minijature’, ‘Povelja sna i jave’.”
Gustafi : Na početku se znala toliko razbijati da sam je morao spremati u kombi poslije svirke. Sada već dugo nije tako. Zna se razbiti, ali je OK. Postoji upotreba i zloupotreba, a ako ne može pjevati, onda je to zloupotreba alkohola.
Ekonomska kriza koja je u ljeto 2008. punom snagom pogodila američku privredu, šireći se velikom brzinom, već se sredinom iduće godine mogla vidjeti u makroekonomskim pokazateljima zemalja jugoistočne Europe. Nije potrebno posebno napominjati da svaka kriza, osim ekonomskog raspada, donosi i metež u intelektualnom polju. Dvije su stvari obilježile taj metež u protekle dvije godine – preispitivanje temeljnih pretpostavki dominantne neoklasične ekonomske paradigme i povratak Marxa (i marksističke teorije) u javni život.
Dalje ne možete! Ili obilazno, prema Iloku, ili pješice – upozorava nas policajac na ulazu u vukovarsku ulicu što se pod blagim kutom spušta, pa izlazi na cestu koja vodi prema Mitnici i dalje, do Novoga groblja Dubrava.
U novije vreme, na čitavom srpskom duhovnom prostoru, po nahijama i emiratima – kakav je onaj na Mećavniku – nastaje neka književnost koja uglavnom pliva na talasu medijske pompe. Iz tamničke ćelije M. Ulemek Legija objavljuje romane koji se na nultoj stranici najavljuju kao savremena srpska proza. Neka pak spisateljica decidirano tvrdi da njoj romane diktira lično Bogorodica, i to negde kod Đunisa i pod tim oreolom traje ta književnost. Kritičari koji su se usudili da progovore o ovim knjigama, a malo ih je sigurno, označavaju ovu književnost kao trivijalnu i ona to doista jeste, iako se time mnogo reklo nije. Pokušao je Dobrica Ćosić u svoje vreme da nađe i neku vrstu književno-teorijskog rešenja, pa je tu vrstu literature označio kao „nacionalni realizam“. Nije ovde bilo neke teorije, ali se i u novijoj literaturi, negde na marginama, prepoznaje istrošeni rukopis pisca iz Velike Drenove.
Radnici Novinsko-izdavačkog i štamparskog preduzeća “Oslobođenje” iz Banjaluke stupili su danas u štrajk upozorenja radi zaštite svojih ekonomskih i socijalnih prava.
Direktorica Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) Jelica Grujić i direktor Javnog preduzeća BH Erlajnz Amir Jažić potpisali su danas u Sarajevu Memorandum o saradnji u oblasti promocije i marketinga.