Kritičkim izvještajem Evropske komisije o napretku BiH u procesu evrointegracija, EU je poručila da želi vidjeti promjene u funkcionisanju države. Uspješan primjer je proces vizne liberalizacije, ocjenjeno u Briselu.
Zašto nastavak Imperija nije nov Komunistički manifest za 21. stoljeće i zašto koncept Mnoštva kakav razvijaju Michael Hardt i Antionio Negri pati od slabosti koje ne uspijevaju dovoljno radikalno identificirati potencijalni novi revolucionarni subjekt u doba neoliberalnog kapitalizma
Što je zlo? Što je kriterij zla? Ako se ne želimo izgubiti u verbalizmima i apstrakcijama, tada zlo moramo sadržajno odrediti, moramo ga odrediti s ljudskog gledišta. S gledišta čovjeka kao živog bića prvo i najveće zlo jeste ubistvo, odnosno, ako je riječ o namjernom ubistvu, umorstvo. No da li je takvo zlo već sama smrt? Ne. Smrt kao takva nije zlo: ni smrt kao biološki svršetak živog bića, ni smrt kao smrt, kao egzistencijal koji određuje čovjekov način bivstvovanja. Nije teško to uvidjeti. Smrt kao svršetak života je nužnost koja izvire iz samog života. Zato ne može biti nešto zlo. Smrt je nešto rđavo, ali nije nešto zlo. Kao zlo smrt se pokazuje tek iz perspektive fantazme o vječnom životu, besmrtnosti. Samo u refleksu besmrtnosti je smrtnost čovjekova, sama smrt, shvaćena i objašnjena kao kazna za moralni prekršaj, odnosno, kršćanski rečeno, kao kazna za izvorni grijeh, za neposlušnosti Bogu Stvoritelju.
Broj siromašnih u BiH ove godine povećan je za 20 odsto u odnosu na prethodnu, dok više od polovine stanovnika živi na rubu egzistencije, podaci su Svjetske banke.
U Srpskoj na oko 130 radnika dolazi 100 penzionera, dok je za ekonomski održiv penzijski sistem potrebno da odnos radnika i penzionera bude minimalno tri prema jedan.
Domaća ekonomija još se bori s teškim bremenom ekonomske krize čijem se negativnom uticaju ne nazire skori kraj, ocjena je kvartalnog Ekonomskog monitora Udruženja ekonomista RS SWOT
Okružni sud Banjaluka juče je oslobodio bivšeg ministra trgovine Borisa Gašpara, njegovog pomoćnika Bracu Vrančića i nekadašnjeg direktora Robne kuće Boska Vladislava Babića koji su bili optuženi za malverzacije prilikom prodaje poslovnih prostora Boske.
Schengenskim sporazumom, koji je prvi put potpisan 1985., stvoren je savez među određenim zemljama članicama Europske unije (Belgije, Francuske, Luksemburga, Nizozemske i Njemačke) koje su uklonile sve granične kontrole na kopnu, moru i u zrakoplovnim lukama kako bi pospješile slobodu kretanja te stvorile zajedničku viznu politiku.
Grad Banjaluka potpisao je ugovor sa njemačkim Konzorcijumom konsultantskih kuća o realizaciji projekta Gradski sistem vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda u Banjaluci vrijednog 18,5 miliona evra. Potpise na ovaj važan dokument stavili su gradonačelnik Banjaluke Dragoljub Davidović i predstavnik Konzorcijuma Rejnhold Frank.