Nakon 1989. godine, necenzurisana izdanja mnogih klasika savremene istočno-evropske književnosti su postala dostupna, a brojni autori su po prvi put otkriveni na Zapadu. U međuvremenu, mlađa generacija pisaca, sa imaginacijom oslobođenom tadašnjim dešavanjima, brzo je reagovala na novonastalu želju za razumjevanjem komunističke prošlosti.
Uoči podnošenja izvještaja Vijeću sigurnosti UN-a o stanju u BiH, s visokom predstavnikom međunarodne zajednice u BiH, Valentinom Inzkom, je u New Yorku razgovarala dopisnica DW-a Christine Bergmann.
Što je zlo? Što je kriterij zla? Ako se ne želimo izgubiti u verbalizmima i apstrakcijama, tada zlo moramo sadržajno odrediti, moramo ga odrediti s ljudskog gledišta. S gledišta čovjeka kao živog bića prvo i najveće zlo jeste ubistvo, odnosno, ako je riječ o namjernom ubistvu, umorstvo. No da li je takvo zlo već sama smrt? Ne. Smrt kao takva nije zlo: ni smrt kao biološki svršetak živog bića, ni smrt kao smrt, kao egzistencijal koji određuje čovjekov način bivstvovanja. Nije teško to uvidjeti. Smrt kao svršetak života je nužnost koja izvire iz samog života. Zato ne može biti nešto zlo. Smrt je nešto rđavo, ali nije nešto zlo. Kao zlo smrt se pokazuje tek iz perspektive fantazme o vječnom životu, besmrtnosti. Samo u refleksu besmrtnosti je smrtnost čovjekova, sama smrt, shvaćena i objašnjena kao kazna za moralni prekršaj, odnosno, kršćanski rečeno, kao kazna za izvorni grijeh, za neposlušnosti Bogu Stvoritelju.
Petoro naučnika iz Srbije prisustvovalo je u Evropskom centru za nuklearna istraživanja (CERN) kod Ženeve istorijskom trenutku kada je kao kruna višegodišnjeg truda skoro osam hiljada naučnika iz 80 zemalja izvršen sudar čestica, veliki prasak u malom. Time su stvoreni uslovi koji su poslednji put postojali u milionitom delu sekunde posle rođenja univerzuma, pre 13,7 milijardi godina.
Srbija bi mogla da dobije i do 800.000 megavat-sati električne energije godišnje ulaganjem od pet odsto u gradnju nuklearke Belene u Bugarskoj. Komšije zasad nude samo jedan-dva odsto učešća, što znači i manje struje, međutim, naši zvaničnici zalažu se za veći procenat. Ponuda je stigla pre tri dana, a odgovor Bugarska traži do subote.
Diana Dragutinović, ministarka finansija, izjavila da je sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda usaglašen rebalans budžeta za 2010. i da će on za dva do tri dana biti upućen u skupštinsku proceduru, dok bi budžet za 2011. trebalo da bude uslaglašen najkasnije 15. decembra.
Postojanje više sindikata odlična je stvar, kako za prava radnika, tako i za demokratičnost sindikalnog rada. Ali, koji je od njih pomogao radničkoj populaciji, koji se izdigao iznad jednodnevne bajate informacije o svom postojanju? U kojem su to nezavisnom sindikatu radnici vidjeli svoj spas? Pojedinci, možda. Ali, pravo je pitanje, postoje li ti i takvi sindikati zbog radnika ili zbog pojedinaca?
U Hrvatskoj vlada sveopća kriza morala! DORH, stup borbe protiv korupcije, superuspješni Mladen Bajić i njegov zamjenik Lazo Pajić, početkom 2004. godine, nakon dolaska Sanadera na vlast, spašavali su njegove kadrove kaznenog progona, a urednici EPH, koji bivšeg šefa HDZ-a danas najviše peru, besprizorno su mu se uvlačili.
Nije dobro nositi glavu u torbi, a HDZ bi možda baš ona s više od dva milijuna kuna i 300.000 eura konačno mogla doći glave. No, pitanje je čije bi se točno glave mogle naći na udaru Dok se to jednom ne razjasni, unatoč ili možda baš zbog HDZ-ovske gromoglasne tišine i oporbenog iščuđavanja te poslovične DORH-ove nazovi šutnje, želuci poreznih obveznika opet se grče nad novom epizodom političke ignorancije.