Postavit ću ovdje dvije prethodne teze o tome kako danas ne valja i valja govoriti o marksizmu u smislu Marxove baštine, a zatim izvesti jednu posljedicu iz njih, u kojoj se dotičem i povijesnih marksizama. No sve što ovdje pišem temelji se na njihovim iskustvima, od Engelsa preko Kautskoga i Staljina do najvažnijih: Lenjina i pokušaja njegove primjene u Kini i Jugoslaviji, te zapadnog marksizma, kao i na mijenama kapitalizma. Ovakve teze ne pretendiraju na iscrpnost nego samo na pregnantnost.
Poslanici novog saziva Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH danas će položiti zakletvu, a izbor rukovodstva doma biće odgođen za narednu sjednicu, 22. decembra, dogovoreno je na radno-konsultativnom sastanku Kolegijuma aktuelnog Predstavničkog doma i predstavnika političkih stranaka zastupljenih u novom sazivu. Predsjedavajući Predstavničkog doma Niko Lozančić rekao je da je na ovom sastanku konstatovano da političke stranke nisu dogovorile parlamentarnu većinu i da ne postoje pretpostavke za izbor kolegijuma.
Govoriti o marksizmu danas mnogim ljudima zvuči poput posjeta muzeju voštanih figura. No ponekad kao na filmu, voštane figure ožive i pričaju najluđe priče. Malo tko je očekivao da će nakon trijumfalnog nastupa kapitalizma devedesetih marksizam opet biti interesantan. Knjige se sve bolje prodaju, dok konferencije bilježe ogroman rast interesa. Ono što pobornike kapitalizma najviše brine je to što izgleda kako se ovaj put ne radi samo o marksizmu kao akademskoj teorijskoj disciplini.
Kad sam gledao Šišanje u bioskopu, bio sam prijatno iznenađen činjenicom da se daje, evo, već četiri nedelje, a da je sala i dalje dupke puna. Bila je to uglavnom jako mlada publika, ali jako pažljiva i u kontinuiranom emotivnom kontaktu s filmom. Ljudi koji su ga, međutim, gledali ranije, pričali su mi da se dešavalo da se pri najmučnijim scenama, recimo onoj ubistva Roma, prolamao smeh, pa i ovacije…
Zadatak šefa diplomatije je da zastupa državne i nacionalne interese svoje zemlje, a ne da čini zadovoljnim ili nezadovoljnim predstavnike drugih država.
Pred 100 godina, dakle 1910, u Zadru je rođen pjesnik i esejist Vladimir Popović. Postoji kratka bilješka o njemu u Enciklopediji JLZ-a, u šestom svesku, na stranici 154, u kojoj stoji: “U literaturi se javio pred Drugi svjetski rat. Učesnik u NOB-a. Najznačajnija mu je poema ‘Oči’. Autor je nekoliko zbirki pjesama i više eseja o domaćim pjesnicima (Njegoš, Jakšić, Kranjčević, Nazor i dr.) Djela su mu, među ostalim i ‘Svjetla na pepelu’, ‘Lirske minijature’, ‘Povelja sna i jave’.”
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić rekao je danas u Sarajevu da će ovu dužnost obavljati do kraja mandata, dok ne bude izabran novi savjet ministara.
Gustafi : Na početku se znala toliko razbijati da sam je morao spremati u kombi poslije svirke. Sada već dugo nije tako. Zna se razbiti, ali je OK. Postoji upotreba i zloupotreba, a ako ne može pjevati, onda je to zloupotreba alkohola.
Ekonomska kriza koja je u ljeto 2008. punom snagom pogodila američku privredu, šireći se velikom brzinom, već se sredinom iduće godine mogla vidjeti u makroekonomskim pokazateljima zemalja jugoistočne Europe. Nije potrebno posebno napominjati da svaka kriza, osim ekonomskog raspada, donosi i metež u intelektualnom polju. Dvije su stvari obilježile taj metež u protekle dvije godine – preispitivanje temeljnih pretpostavki dominantne neoklasične ekonomske paradigme i povratak Marxa (i marksističke teorije) u javni život.