Najmlađa država sveta, Južni Sudan, danas svecano podiže zastavu posle 50 godina konflikta sa severnim delom zemlje i referenduma koji je geografski podelio najveću zemlju u Africi na dve države.
Nekoliko miliona stanovnika Južnog Sudana danas će zajedno sa afričkim rukovodiocima i visokim zvaničnicima iz drugih zemalja učestvovati u rađanju nove države, 54. u Africi.
Od 1955. godine, godinu dana pre nego što je Sudan stekao nezavisnost, pa do 2005. pobunjenici sa afričkog juga zemlje su vodili dva rata protiv uglavnom arapskih vlasti u Kartumu, u nastojanju da dobiju dodatnu autonomiju.
U sukobima koji su razorili zemlju, poginulo je nekoliko miliona ljudi i stvorena je trajna atmosfera nepoverenja.
Mirovni sporazum koji su 2005. godine potpisalo vođa pobunjenika Džon Garang - nekoliko meseci pre nego što je poginuo u helikopterskoj nesreći - s potpredsednikom Sudana Alijem Osmanom Tahom, otvorio je novo poglavlje u istoriji zemlje, kao i put ka referendumu o nezavisnosti, održanom u januaru ove godine.
Stanovnici juga Sudana na referendumu su jednodušno opredelili za otcepljenje. Referendum je protekao bez većih incidenata a zvanični Kartum obećao je da će poštovati rezultate glasanja.
U proslavi, koja će biti odrzana u mauzoleju Džona Garanga u glavnom gradu Džubi, biće održane vojne parade i tradicionalni plesovi. Uz svečano podizanje zastave Republike Južni Sudan prelazni Ustav potpisaće prvi predsednik zemlje Salvu Kira.
"To će biti istorijski dan za ceo naš narod, koji je prešao dug i težak put ka rađanju ove nacije", rekao je ministar za informisanje Južnog Sudana Barnaba Marial Bendžamin.
Dan uoči proglašenja nezavisnosti, Savet bezbednosti UN jednoglasno je odlučio da u Južnom sudanu formira Misiju UN.
Misija UN će imati 7.000 vojnika i 900 civila koji će učestvovati u obezbeđenju mira i pomagati razvoj nove države.
Silvio Berluskoni, italijanski premijer, izjavio je da se neće ponovo kandidovati kad mu istekne mandat 2013. godine i imenovao ministra pravde Anđelina Alfana kao novog kandidata za premijera desnog centra.
Na pitanje da li će se ponovo kandidovati, Berluskoni je u intervjuu dnevniku “Republika” odgovorio da to “ne dolazi u obzir” i dodao da bi da može “odmah napustio” to mesto. Ovo nije prvi put da je 74-godišnji premijer, koji je optužen za korupciju i plaćanje seksualnih usluga maloletnoj prostitutki, najavio odlazak sa funkcije i imenovanje 40-godišnjeg Alfana kao svog naslednika.
Alfano je prošlog meseca postao generalni sekretar Berluskonijeve partije Narod slobode.
“Ja ću učestvovati u kampanji i pomoći Anđelinu. Takođe ću pokušati da izgradim Evropsku narodnu partiju (EPP) u Italiji. Ali sa 77 godina ne mogu da budem premijer”, rekao je Berluskoni. On je isključio i mogućnost da se kandiduje za predsednika Italije rekavši da na tu funkciju treba da dođe Đani Leta, njegov šef kabineta i saradnik od poverenja. Protiv rata u Libiji
Berluskoni je kazao da se protivio odluci zapadnih sila, predvođenih Francuskom i Velikom Britanijom, da saveznici krenu u rat u Libiji i da je bio primoran odlukom parlamenta da se složi s njom. “Svi znaju da sam bio protiv te odluke. Ruke su mi bile vezane glasanjem u italijanskom parlamentu”, rekao je Berluskoni i naglasio da je tako bio primoran da se složi s njom.
Predsjednik SNSD Milorad Dodik ponovo je podigao političku prašinu u javnosti. U Palatu Republike Srpske pozvao je sve ministre u Vladi RS iz ove stranke kako bi obavio, daleko od očiju javnosti i novinara, sastanak o njihovom radu.
Poljska kao predsedavajuća Evropskom unijom nastoji da odbrani slobodu kretanja kao jedno od temeljnih dostignuća ujedinjene Evrope i zahteva da Rumunija i Bugarska dobiju konačan termin ulaska u šengenski prostor još tokom septembra.
„Želimo da ta odluka padne na septembarskom zasedanju ministara pravde i unutrašnjih poslova“, rekao je poljskoj televiziji ministar unutrašnjih poslova Ježi Miler.
Ministri će se u Briselu sastati 22. i 23. septembra, ali Poljska želi tu raspravu da započne već na neformalnom ministarskom sastanku u Sopotu 18. i 19. jula, jer očekuje da neće biti laka.
„Ubeđivaćemo zemlje članice da otvore šengenski prostor za obe te zemlje jer nam je još živo sećanje na to kako smo mi nestrpljivo odbrojavali dane do ulaska u šengensku zonu“, kazao je Miler.
U poređenju sa zemljama čije su ekonomije daleko nadmoćnije, regija Zapadnog Balkana mora naći načina da poveća konkurentnost, smanji korupciju, te u nedostatku sredstava eventualno rješenje potraži u osnivanju regionalne razvojne banke koja bi sa 900 miliona dolara kapitala mogla značajno uticati na razvoj svih zemalja.
Poslаnici u аmeričkom Predstаvničkom domu glаsаli su protiv dа Pentаgon nаoružаvа, obučаvа ili pružа sаvete libijskim pobunjenicimа.
Donji dom аmeričkog Kongresа glаsаo je protiv odobrenjа finаnsijа zа direktnu pomoć pobunjenicimа, dok je odbijen prijedlog okončаnjа učešćа SAD u udаrimа iz vаzduhа predvođenim NATO.
Anаlitičаri nаvode dа u Kongresu postoji snаžаn otpor аmeričkom učešću u sukobu u Libiji.
Poslаnici su sа 225 glаsovа "zа" i 201 "protiv" odbаcili priedlog zа pružаnje pomoći pobunjenicimа u borbi zа svrgаvаnje libijskog liderа Muаmerа Gаdаfijа.
Dа bi ovа merа bilа usvojenа potrebno je dа bude odobrenа i u Senаtu, nаkon čegа ide nа potpis predsedniku Bаrаku Obаmi.
Manji broj advokata u BiH ostvaruje velike zarade braneći po službenoj dužnosti. Njihove kolege sa manjim prihodima, ali i osuđenici, kažu da su u pojedinim slučajevima, mimo pravila, sudije sugerisale izbor advokata
Kabinet hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića je u prvom kvartalu ove godine potrošio 44.500 KM, znatno više nego što su na ugovorene usluge potrošili kabineti bošnjačkog i srpskog člana Predsjedništva BiH.