Najbolji teniser sveta Novak Đoković nalazi se na prvom mestu i po zaradi od turnira u ovoj sezoni, sa 7.608.673 dolara.
Drugi je Španac Rafael Nadal sa 5.250.169, treći Švajcarac Rodžer Federer sa 2.502.919 dolara, a više od dva miliona zaradio je i četvrtoplasirani Britanac Endi Marej - 2.495.054.
Teniser iz Srbije Viktor Troicki je na 17. mestu sa 667.013, dok je Janko Tipsarević na 36. poziciji sa 448.741 dolara.
U konkurenciji teniserki najviše je zaradila osvajačica titule na Vimbldonu Čehinja Petra Kvitova - 3.189.334 dolara. Kineskinja Li Na, koja je pobedila na Rolan Garosu nalazi se na drugom mestu sa 3.158.163, a Viktorija Azarenka iz Belorusije na trećem sa 2.389.184 dolara.
Teniserka Srbije Jelena Janković zauzima 23. poziciju sa 529.102 dolara, dok je Ana Ivanović na 50. mestu sa 260.249 dolara.
Vlada Srbije na više načina može da frizira statistiku i tako ubedi narod da živi u manjoj krizi od one koju oseća na sopstvenoj koži. Umesto u evrima, ekonomske pokazatelje iskazuje u dolarima, friziranjem BDP-a smanjuje i budžetski minus i javni dug, a izbacivanjem uticaja inflacije na nivo siromaštva prikazuje manji broj siromašnih… Ekonomisti kažu da Vlada podacima pristupa i selektivno pozivajući se na period sa većim rastom.
Transfer Veslija Snajdera iz Intera u Mančester junajted je sve dalje od ostvarivanja, nakon što je Holanđanin izjavio da bi on najradije ostao tu gde jeste.
Oko igrača koga su praktično najurili iz Reala ovih dana se otimaju Aleks Ferguson i novi fudbalski bogataši iz Malage, ali iz Italije poručuju da se njihov trud neće isplatiti.
"Ostaje mi se u Seriji A. Ako klub odluči da me proda, otići ću gde oni budu želeli. Ako se to desi biće mi žao. Moja supruga i ja smo veoma srećni u Milanu i nedostajali bi mi i grad i Inter. Ipak, sve je moguće u današnjem fudbalu", rekao je Snajder.
Njegove reči je potvrdio i novi trener Đan Pjero Gasperini, koji je rekao da mu je Snajder priznao da ne želi transfer.
Danijel Nestić, viši znanstveni suradnik na zagrebačkom Ekonomskom institutu, uz ostalo, godinama se bavi i mirovinskim sustavom. Trenutačno vodi projekt o mogućnostima za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj, čiji će rezultati biti prezentirani javnosti krajem rujna. Riječ je o jednogodišnjem projektu koji je Zaklada Adris povjerila Ekonomskom institutu.
Istraživanje koje je objavljeno krajem juna, a odnosi se na 2010. godinu, pokazalo je da je u BiH krizom pogođeno više od 60 odsto domaćinstava, dok je u cijelom regionu taj prosjek oko 50 odsto.
Britanska policija Skotland jard saopštila je danas da veruje da neko pokušava da sabotira njihovu istragu o tabloidu Ruperta Mardoka "Njuz of vorld", koji je juče ugašen zbog afere prisluškivanja javnih ličnosti, tako što dostavlja detalje istrage medijima.
Skotland jard je u saopštenju naveo da priča o tome kako su policajci koji obezbeđuju kraljevsku porodicu prodali lične detalje o kraljici i njenim najbližim pomoćnicima predstavlja "deo smišljene kampanje koja ima za cilj remećenje istrage o tome kako su korumpirani novinari, navodno, potplaćivali korumpirane policajce", navodi AP. Britanska štampa se grozničavo bavi navodnim tvrdnjama da su novinari "Njuz of vorlda" prisluškivali telefone mladih žrtava ubistva, članova porodica poginulih vojnika i žrtava terorizma.
Zbog ovog skandala je Mardokova korporacija "Njuz internešenel", u čijem sastavu je poslovao "Njuz of vorld", odlučila da ugasi ovaj tabloid i sada se bavi navodnim tvrdnjama da su novinari podmićivali policajce da bi im odavali informacije.
U međuvremenu, britanski mediji javljaju da su i lične informacije o bivšem premijeru Gordonu Braunu bile na meti pojedinaca iz Mardokove medijske imperije.
Mediji, među kojima su "Indipendent", "Čenel 4", "Gardijan" i BBC, tvrde da su Braunovi lični podaci bili meta ljudi koji su radili za novine poput "Sana" i "Sandej tajmsa".
Nijedan od ovih medija nije naveo izvore informacija koje je objavio, ali Braun će kasnije danas izdati saopštenje ovim povodom.
Olimpijski šampion i svetski rekorder u sprintu Jamajčanin Usein Bolt učestvovaće 29. jula na mitingu Dijamantske lige u Stokholmu u trci na 200 metara, potvrdili su organizatori takmičenja.
Bolt je prošle godine na stazi u Stokholmu izgubio duel na 100 metara sa Amerikancem Tajsonom Gejom.
“Sigurno je da sada neću izgubiti”, kratko je poručio Bolt.
Pre učešća na mitingu u Stokholmu, Bolt će 22. jula trčati na 100 metara u Monaku, u okviru priprema za prvenstvo sveta koje će biti održano od 27. avgusta do 4. septembra u Daeguu, u Južnoj Koreji.
Južni Sudan juče je proslavio prvi dan kao 193. suverena država sveta, posle dugotrajnog pregovaračkog procesa nakon što je, 2005. godine, sklopljen mirovni sporazum sa severnim delom zemlje i okončan višedecenijski sukob, najduži na afričkom kontinentu, u kojem je život izgubilo milion i po ljudi.
Uprkos mirnom razlazu, borci za ljudska prava plaše se reakcije tvrdokornih muslimanskih aktivista sa severa, koji je otkucajem sata u petak u ponoć izgubio tri četvrtine rezervi nafte, žilu kucavicu privrede obeju zemalja.
Posle 38 godina borbi otvoreno je novo poglavlje u istoriji zemlje, sklopljen je mir 2005, a zatim je u januaru ove godine održan referendumu o nezavisnosti. Vlada iz Kartuma u Severnom Sudanu među prvima je priznala novu državu, čime je donekle izglađena podela zemlje koja je do subote bila najveća u Africi. Na slavlje je doputovao i predsednik Sudana Omar al Bašir, protiv koga je Međunarodni krivični sud u Hagu podigao optužnicu za ratne zločine i genocid, i poručio da bivši neprijatelji imaju zajedničke interese i da stoga treba da sačuvaju dobrosusedske odnose.
Zauzvrat Salva Kir, predsednik nove države, ponudio je amnestiju naoružanim grupama koje se bore protiv njegove vlade i obećao da će doneti mir nemirnim graničnim područjima. Analitičari, ipak, strahuju od progona nemuslimana na severu zbog kampanje Bašira, koji smatra da islam treba da bude jedina religija, a arapski jedini zvanični jezik.
Izveštači ukazuju i na mogućnost izbijanja novog građanskog rata ukoliko se ne reše sporna pitanja, pre svega to gde se tačno nalazi granica i kako da se podele sudanski dugovi i prihod od nafte. Iako se ubraja u najnerazvijenije zemlje sveta, gde svako sedmo dete umire pre navršene pete godine, Sudan ima veliko naftno bogatstvo. Analitičari smatraju da će očuvanje stabilnosti, kad splasne praznična euforija, biti veoma teško nakon nedavnih sukoba u Abeji i Južnom Kordofanu, odakle je pobeglo oko 170.000 ljudi.
Južni Kordofan pripada severu i jedina je savezna država bogata naftom koja mu je preostala. Oko 97 odsto godišnjeg prihoda Južnog Sudana potiče od izvoza nafte iz još spornih nalazišta na granici s dosadašnjim neprijateljem. Ranije se nafta ravnopravno delila, ali o tome još ne postoji novi sporazum koji je vrlo bitan za opstanak nove države, pošto „crno zlato“ može da se izvozi samo kroz naftovode koji prolaze preko teritorije severa.
- Ukoliko se ne sklopi novi sporazum, potpuno su realna strahovanja od novog rata - ocenio je Leban Moro, oksfordski đak i profesor na Univerziteta u Džubi. Mandat misije Ujedinjenih nacija u Sudanu (UNMIS), koja ima 10.000 mirovnjaka sa zadatkom da nadziru primirje iz 2005, istekao je u subotu. Savet bezbednosti je u petak glasao za formiranje nove misije za Južni Sudan (UNMISS) od 7.000 ljudi i 900 pripadnika civilne policije. O Južnom Sudanu
Južni Sudan je jedna od najnerazvijenijih zemalja sveta: ima najveću stopu smrtnosti porodilja; 84 odsto žena je nepismeno, većina dece ispod 13 godina ne ide u školu.
- Stanovništvo (procena): između 7,5 i 9,7 miliona -Površina 619.745 kvadratnih kilometara (više od Portugala i Španije zajedno) - Jezici: engleski i arapski su zvanični, džuba arapski i dinka - Religija: hrišćanstvo, animizam, islam - Pre nego šro je prihvaćeno ime nove države Republika Novi Sudan, razmatrani su nazivi poput Azanija, Republika Nil i Republika Kuš - S obzirom na nekoliko stotina jezičkih grupa, Južni Sudan je jedna od lingvistički najraznorodnijih zemalja u Africi - Nacionalna himna, usvojena na raspisanom konkursu, sastoji se od četiri kratke strofe i traje nešto više od jednog minuta - U novije vreme popularni sportovi su fudbal i košarka, ali je rvanje po tradiciji omiljena zabava -Uskoro će u opticaj biti puštena nova valuta: južnosudanska funta - Ne postoji jedno tipično nacionalno jelo; u ishrani dominiraju jela na bazi pasulja, boba, siraka (vrsta žitarice) i kozjeg mesa
Juniorska košarkaška reprezentacija Srbije izgubila je u finalu Svetskog prvenstva u Letoniji od selekcije Litvanije rezultatom 85:67 (18:13, 21:19, 23:15, 23:20).
Izabranici Dejana Mijatovića imali su u više navrata priliku da dođu do prednosti, međutim prečesto su pravili greške, a Litvanci su u svojim redovima imali neverovatnog Jonasa Valancijunasa koji je postigao ukupno 36 poena.
"Orlići" su u prvoj četvrtini vodili više računa o odbrani, tako da su u napadu zakazali. S druge strane, ni Litvanci nisu briljirali ne uspevajući da odmaknu na pristojniju prednost.
U drugoj četvrtini viđena je mnogo bolja organizacija igre Srbije a ekipu je predvodio raspoloženi Bogić Vujošević, ujedno i tada najefikasniji u timu sa sedam poena.
Posle serije loših šuteva za tri poena (0/11), Srbija preko Đorđa Drenovca i Nikole Silađija sustiže Litvance na poen prednosti (32:31). Ipak, umesto da krene u prodor, Drenovac je u ključnom napadu četvrtine pokušao da novom trojkom donese prednost.
Litvanci su to iskoristili za seriju 5-0 nakon koje je selektor Mijatović očitao lekciju košarkašima o tome šta treba promeniti kako bi se došlo do pobede. U trećoj četvrtini Srbija je čas blistala, čas se brukala na terenu, a na njenom kraju ipak je prevladalo ovo drugo.
Uspeli su Bogdanović i drugovi da sredinom treće deonice sjajnom igrom pod košem dođu do 44:44 a onda je usledio neverovatan pad sačinjen od loših dodavanja, šuteva i pre svega, slabe komunikacije u napadu.
Došli su Litvanci do 62:47, da bi u poslednjoj četvrtini lakim poenima i egzibicijama ubedljivo porazili rivala.
U ekipi Srbije Đorđe Drenovac postigao je 14, Bogdan Bogdanović 13 a Aleksandar Cvetković i Bogić Vujošević po 11 poena. Bronzana medalja na ovogodišnjem prvenstvu pripala je Rusiji, koja je pobedila Argentinu sa 77:72 (19:19, 16:21, 15:13, 27:19).