Radnici "Zastava Kamiona" blokirali preduzeće jer mu prijeti zapljena imovine po višemilionskoj tužbi bivšeg radnika, koji je fabriku tužio u Strazburu.
U loto izvlačenju u utorak uveče nepoznati stanovnik Velike Britanije dobio je premiju od nešto više od 160 miliona funti (180 miliona evra). Dobitna kombinacija bila je 17, 19, 38, 42, 45 sa dopunskim brojevima 09 i 10.
Ako nagradu od 183.678.000 evra ne deli više osoba, nego je reč o jednom dobitniku, to znači da je postao bogat kao Dejvid i Viktorija Bekam, i bogatiji od Erika Kleptona ili Ringo Stara, objavljuju mediji na osnovu Liste najbogatijih “Sandej tajmsa” za ovu godinu.
Bivšim oficirima JNA, generalu Vladi Trifunoviću i pukovniku Berislavu Popovu uručeni su u Višem sudu u Beogradu pozivi za novo ročište za suđenje u Sloveniji.
Više od dvije trećine građana BiH nezadovoljno je ekonomskim, političkim i institucionalnim sistemom - rezultati su istraživanja Evropske banke za obnovu i razvoj pod nazivom "Život u tranziciji".
Nemački sprinter Andre Grajpel pobedio je u 10. etapi biciklističke Trke kroz Francusku, pobedivši Marka Kavendiša za dužinu točka tokom završnice.
Francuz Tomas Vekler zadržao je žutu majicu, pošto se držao glavne grupe tokom većeg dela etape dugačke 158 kilometara, od Orijaka to Karmoa.
Sutrašnja etapa je još jedna ravna, koja pogoduje sprinterima, a onda počinju naporni usponi uz Pirineje.
Delovalo je kao da je Kavendiš obezbedio treću pobedu u ovogodišnjem Tur de Fransu i 18. u karijeri, pošto je sigurno ušao u ciljnu ravnicu. Grajpel je, međutim, savršeno tempirao svoj napad, prošavši pored Kavendiša u poslednjih 20 metara.
Grajpel je u petak napao Kavendiša pre vremena, tako da nije uspeo da ga pretekne.
Jedan korisnik želio je da napravi nalog pod svojim Second Life alijasom, ali mu je on suspendovan, nakon čega su ga iz ove kompanije kontaktirali i sugerisali mu da napravi nalog pod svojim pravim imenom.
Martin Blesing, direktor Komercbanke, druge po veličini finansijske institucije u Nemačkoj, kritikovao je program Evropske unije za spasavanje prezaduženih članica, rekavši da “nijedan program spasavanja ne može da izvuče Španiju, pa čak ni Italiju, iz krize”.
Finansijsko tržište u Italiji juče je zabeležilo velike gubitke, pri čemu je razlika između prinosa na desetogodišnje italijanske obveznice i one nemačke porasla na novi rekord jer investitori strahuju da bi Italija mogla da bude zahvaćena dužničkom krizom.
Akcije Unikredit banke pale su za čak deset, a Inteze Sanpaolo banke za devet odsto, da bi se pred okončanje poslovanja ipak nešto oporavile. Veliki pad vrednosti akcija su zabeležile i kompanije “Fijat indastrijal” i “Telekom Italija”.
Nemački bankar Blesing vidi problem u zahtevima za štednju koji su zaduženim državama, poput Grčke, ali i Španije i Italije, nametnuti kao uslov za dobijanje pomoći koja se meri milijardama. On je ocenio da nijedan paket mera štednje, uz poštovanje demokratskih principa, neće omogućiti Grčkoj da se u dogledno vreme vrati na tržište kapitala i otplati dugove sa kamatama.
Mere štednje u Italiji
Italijanski premijer Silvio Berluskoni založio se da mere štednje koje treba da spreče ulazak treće po snazi evropske ekonomije u dužničku krizu, budu usvojene što pre. On je naveo da su najnoviji potresi na finansijskom tržištu primorali vladu da ubrza i ojača mere štednje kako bi zemlja mogla da izbalansira budžet do 2014.
Umesto toga, Blesing se založio se za osporavano refinansiranje grčkog duga. U tom slučaju, privatni poverioci morali bi da se odreknu potraživanja u vidu vraćanja pozajmica i kamata u iznosu od više od 50 milijardi evra, navodi Blesing u članku objavljenom u nemačkom listu “Frankfurter algemajne cajtung”.
Grčkoj je, smatra, neophodno refinansiranje i eventualno delimičan oprost duga. On ocenjuje da bi Evropska centralna banka zbog toga trebalo da razmotri mogućnost refinansiranja duga, koji je do sada odbijala.
Blesing je ponudio dva predloga za učešće privatnih poverilaca u refinansiranju duga. Jedno rešenje predviđa “da se odreknu 30 odsto potraživanja”, dok bi preostalih 70 odsto bilo pretvoreno u nove pozajmice sa rokom otplate od 30 godina i povoljnim kamatama od 3,5 odsto.
Druga opcija predviđa stoprocentno pretvaranje pozajmica u nove beskamatne kreditne, koji bi bili otplaćeni u roku od pet godina sredstvima dobijenim od privatizacije. U tom slučaju evropska zajednica bi garantovala vraćanje u iznosu od 80 odsto, dok bi za prvih 20 odsto mogućeg gubitka odgovornost snosili investitori.