Srbija nema dovoljne kapacitete za gašenje velikih šumskih požara, rekao je u Kraljevu potpredsjednik vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić i naglasio da se mora najozbiljnije istražiti šta je uzrok ovolikom broju požara na otvorenom.
Grupu “Sopot”, koja je izrasla na autentičnom i specifičnom zvuku, koji bi se najjednostavnije mogao opisati kovanicom dubalkan, osnovao je umjetnik Petar Topalović 2006. godine u Banjaluci. Sopotov stvaralački izraz je moderni muzički hibrid daba i folklornih motiva. Članovi benda – vokal i programiranje Petar Topalović, bubnjar Saša Predojević, Milan Aćimović, koji je zadužen za klavijature, efekte i prateće vokale i Đurica Štula, bas gitarista. Kreiraju sopstveni muzički kosmos kroz svojevrsnu mješavinu daba, regea, dramendbejsa, dabstepa i psihodelije, protkanu motivima balkanske izvorne muzike. O projektu Sopot, muzici koja propituje čovjekovu suštinu, i uopšte današnjoj muzici, razgovarali smo sa muzičarem Petrom Topalovićem.
Stari grafit koji je prije sedam godina za izložbu u jednoj berlinskoj umjetničkoj galeriji napravio poznati britanski crtač grafita nepoznata identiteta Banksy, restauriran je i ponovno izložen, prenosi britanski BBC.
U medijima se ovih dana odvija debata o kreditima u švajcarskim francima, pri čemu se stiče utisak da se problem umanjuje. Preovlađuju napisi da je u Srbiji mali broj građana koji je podigao kredite u „švajcarcima”, da je bivši guverner Radovan Jelašić upozoravao građane na rizik, te da bi bilo kakva intervencija države analogna merama u susednim državama bila diskriminatorna prema građanima koji su se zadužili u evrima.
Vlada Republike Srpske zadužila je juče Investiciono-razvojnu banku i Pravobranilaštvo RS da raskinu ugovor o privatizaciji državnog kapitala u Fabrici duvana Banjaluka sa preduzećem „Antonić trejd“ iz Laktaša. Premijer Aleksandar Džombić rekao je da je odluka o raskidu ugovora donesena jer kupac nije ispoštovao privatizacioni ugovor.
Značaj južnoameričke muzike za Evropu se razvio sa radiom, filmom i docnije televizijom, a porastao je sa političkim prilikama u tim zemljama, često tragičnim. Posle tanga, koji je preplavio popularnu kulturu Severne Amerike i Evrope u dvadesetim godinama prošloga veka, južnoamerička muzika, i to u nekoliko različitih stilova i oblika, postala je svetski uspeh posle Drugog svetskoga rata.
Privatizacija velikih privrednih kompleksa u BiH doživjela je fijasko. Prodavani za jednu konveretibilnu marku, giganti su postali najunosniji biznis vlasnika, koji su ih bez ikakvih posljedica uništili.
Pazirina životna priča po svemu je netipična, baš kao i njen umetnički opus. Rođena je i odrasla u Kabulu, a napustila ga je s porodicom 1989. godine, nakon desetogodišnje sovjetske okupacije i preselila se najpre u Pakistan, a nakon toga u Nju Brunsvik, u Kanadi. Od početka svog umetničkog rada, osim što se bavi žurnalizmom, Pazira je i književnica, glumica i rediteljka, ona ohrabruje kritičko razmišljanje, toleranciju i različitost, nastojeći da prikaže složenost ljudskih iskustava.