Predsjednik Udruženja za zaštitu žiranata BiH Jovica Cvjetković izjavio je da treba ukinuti kategoriju žiranata, jer ona predstavlja jednu od najugroženijih kategorija stanovništva u BiH.
Ukoliko bi se socijalni problemi zaoštrili, političke posledice nije lako predvideti. Praktično svim balaksnkim zemljama su potrebne veoma dalekosežne i sveobuhvatne reforme. Ukoliko se one preduzmu, mogao bi se očekivati značaja oporavak kroz nekoliko godina, recimo u periodu od jednog vladinog mandata. U postojećim socijalnim okolnostima, to ne mora da bude lako izvodljivo.
Možemo li nastaviti da makar ograničavamo ratne strahote? Jedan odgovor daju apsolutni pacifisti, uključujući i ljude koje poštujem, iako nikad nisam potpuno delio njihovo mišljenje. Malo ubedljivije stanovište, po mom mišljenju, jeste ono koje je zastupao pacifistički mislilac i aktivista Abraham Masti, jedna od najvećih ličnosti 20. veka u Americi, po mom mišljenju. On je to zvao „revolucionarnim pacifizmom“. Masti je prezirao težnju za mirom bez pravde. Govorio je da čovek „mora biti revolucionar pre nego što postane pacifista“ – pri čemu je mislio da ljudi moraju prestati da se „tako lako mire sa zlom“, i da moraju „pošteno i adekvatno pristupiti tome što čini devedeset procenata našeg problema – nasilju na kojem se zasniva današnji sistem, i svom zlu, materijalnom i duhovnom, koje takav sistem nameće masama ljudi širom sveta“.
Prema njegovoj ocjeni, BiH je i dalje neuspješan projekat, jer nema sposobnosti da prevaziđe dualizam - centralizacija države na kojoj insistira Sarajevo, nasuprot otporu RS-a da sačuva izvorni Dejton.
Evropska komisija u petak je najavila nekoliko mjera kojima želi smanjiti problem dvostrukog oporezivanja, jer je to protivno načelima jedinstvenog tržišta i predstavlja prepreku za privredu.
Demokratija je, smatraju Belgijanci, više od onoga što nude političke partije. Ako političari ne mogu naći rješenje, neka to učine građani”, moto je grupe belgijskih intelektualaca i aktivista koji rješenje političke krize u svojoj zemlji vide u radikalnoj demokratiji. Naime, oni smatraju da je demokratija u kojoj građani samo glasaju, da bi zatim političari vodili pregovore i donosili odluke, prevaziđena i da novo vrijeme traži naprednije vidove demokratije. Na njihovu inicijativu, u Briselu je 11. novembra ove godine održan samit hiljadu nasumice odabranih Belgijanaca (G1000), koji su tom prilikom direktno učestvovali u diskusiji o budućnosti svoje zemlje.