Višemjesečne spekulacije o prekompoziciji dobojske vlasti djelimično su potvrđene formiranjem novog kluba odbornika pod nazivom „Za Doboj“. U ovom klubu od juče djeluju predstavnik SDA i SZBiH, Murvet Bajraktarević, nezavisni odbornik, Dragan Marković, te dojučerašnji odbornik SDS-a, Sreto Đurković- Pekara.
Više od milion ljudi u BiH nije u mogućnosti osigurati sebi jedan obrok dnevno, podaci su Državne agencije za statistiku BiH, a koje je potvrdila i UN-ova agencija za razvoj UNDP.
Legendarni autor kultnog 'Lovca u žitu' i isto tako kultnog ciklusa o obitelji Glass preminuo je prirodnom smrću u 91. godini u svom domu u New Hampshireu. Navodno je iza sebe ostavio neobjavljenog materijala za 15 knjiga.
Lisabonski ugovor Evropske unije kao demokratske političke zajednice ozakonio je individualna temeljna ljudska prava i građanske slobode Evropljana, dakle Evropljana kao pojedinaca, a ne kao skupine, na primjer kao evropskoga puka ili demosa, koji kao takav još ne postoji.
Gotovo cijelih petnaest godina prošlo je od potpisivanja Daytonskog sporazuma, i sve od tada najveći svjetski i domaći politički umovi promišljaju kako temeljito pokidanu Bosnu i Hercegovinu - zemlju "razvučenog mozga", razorene svake centripetalne sile i unutarnje supstance - ponovo uključiti u europski politički i kulturni prostor.
Nesloboda medija, ako ćemo pravo, ipak je normalna stvar. Novinari se po definiciji rađaju zasužnjeni - jer je društvo u pravilu takvo, jer se nesloboda reproducira po matrici od obitelji nadalje - a onda se možda i razviju do slobodnog bića. Nije to naša posebnost, nego globalno načelo. Postoje bolja i gora društva, ali svi dijelimo iste fizikalne i društvene zakonitosti, nema izuzetih od temeljnih principa. Slobodan medij ne nastaje sam po sebi i ne treba ga takvim a priori očekivati
Mentalni sklop u kojem svi moramo obilježavati neki vjerski praznik i klanjati se apstraktnom Vrhovnom Biću dominantan je u društvu i toliko ukorijenjen, da se i ne primjećuje da se time vrši diskriminacija onih koji nisu religiozni. I to ne samo deklarativno. Prošle godine u javnosti se pojavio Prijedlog zakona o praznicima Bosne i Hercegovine i neradnim danima. Tim prijedlogom se predviđa da u godini četiri dana budu državni praznici, jednaki za sve, i to: Nova godina, Prvi maj, Deveti maj – Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope, te 26. juni – Dan podrške žrtvama nasilja. Osim toga, neradni dani bi bili i za vrijeme vjerskih praznika pripadnika islamske, katoličke, pravoslavne i jevrejske vjeroispovijesti. Nigdje u tekstu se ne spominju ljudi koji nisu pripadnici jedne od tih religija, odnosno, ne spominje se tabu riječ – ateisti