Poljska, koja danas od Mađarske preuzima šestomesečno predsedavanje Evropskoj uniji, kao prioritete svog prvog mandata na čelu Unije postavila je "evropske integracije kao izvor razvoja i stvaranje bezbedne i otvorene Evrope", uz snažnu podršku proširenju na Zapadni Balkan.
Prvo predsedavanje Poljske, koja se EU priključila 2004. biće koncentrisano na poljoprivrednu politiku, energetsku bezbednost, novi evropski budžet za period 2014-2020. jačanje politike za evropsko susedstvo, pre svega na istoku i jugu, ali će pokrenuti i debatu o "vrednostima zasnovanim na učenjima pape Jovana Pavla Drugog".
Po svim ovim pitanjima unutar EU postoje duboke podele i Poljska ne očekuje da će zahvaljujući njenom predsedavanju one biti premošćene, ali sigurno je da je ova država dobro pozicionirana da doprinese njihovom rešavanju.
Prema Lisabonskom sporazumu rotirajuće predsedavanje je u najvećoj meri ceremonijalna funkcija i država koja predsedava uglavnom je zadužena za stvaranje okvira za evropsku agendu i predsedavanje sastancima Saveta ministara EU.
Sa druge strane, treba imati u vidu da je bivši poljski premijer Jerži Buzek predsednik Evropskog parlamenta i da je veoma važan sektor finansijskog planiranja i budžeta poveren Janušu Levandovskom, članu Evropske komisije iz Poljske.
Poljska predsedavanje EU preuzima u trenutku kada jačaju zabrinutosti da bi sve izraženiji populizam i nacionalizam u nekim od država članica doveo u opasnost proces evropskih integracija, pre svega dovođenjem u pitanje dve stvari koje mnogi smatraju najvećim evropskim dostignućima - Šengenskog sporazuma i zajedničke valute.
Za razliku od ovih trendova, poljska vlada i građani su izrazito evrofilski nastrojeni i nadaju se da će tokom njihovog predsedavanja uspeti da stvore novi talas optimizma u evropskim poslovima.
U skladu sa tim, Poljska je vatreni pristalica "otvaranja Evrope" i nastavka proširenja, pa se Varšava nada da će tokom njenog predsedavanja biti okončan rad na pristupanju Hrvatske EU, što bi bila polazna tačka za brže evropske integracije ostalih država Zapadnog Balkana.
Statistički podaci potvrđuju raspoloženost Poljske za nastavkom i ubrzanjem procesa proširenja - 74 odsto Poljaka podržava proširenje EU na Zapadni Balkan, dok nivo podrške za ovo u čitavoj EU iznosi 47 procenata.
Kada je reč o bezbednosti, Varšava smatra da sadašnji sukob u Libiji jasno ukazuje na neophodnost stvaranja koordinirane evropske odbrambene strategije i u tom smislu želi da inicira debatu o uspostavljanju Odbrambenih snaga za brzo delovanje koje bi bile zasnovane na takozvanoj "Vajmarskoj borbenoj grupi" koju Poljska, Francuska i Nemačka žele da do 2013. postave kao model budućih evropskih snaga.
U okviru priprema za preuzimanje šestomesečnog predsedavanja, Poljska je već u Briselu otvorila novi štab u kojem je zaposleno više od stotinu novih zvaničnika.
Prvostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) je 30. juna 2011. godine donijela odluku da se glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine, Milorad Barašin, privremeno udaljava od vršenja dužnosti glavnog tužioca i tužioca u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine.
Nije samo Evropa na rubu ambisa koji se zove bankrot – već su to i SAD. Granica maksimalnog zaduživanja je dostignuta, početkom avgusta dugovi moraju da se vrate. Zato se predsjednik Barak Obama obratio naciji.
Na stotine hiljada zaposlenih u državnoj službi počelo je juče štrajk kako bi sprečili penzionu reformu koja predviđa povećanje starosne granice za odlazak u penziju na 66 godina do 2020, u odnosu na sadašnjih 60 godina.
Sindikati se protive i povećanju penzionog doprinosa za 3,2 odsto. Više od 40 odsto državnih škola u Engleskoj i Velsu zatvoreno je i delimično zatvoreno jer su nastavnici iz tri sindikata protiv zakonskog predloga o penzijama. U štrajku su i sindikati javnih službi i trgovina, a podržavaju ih i policija i pogranične službe. Vlada smatra štrajk preuranjenim jer su pregovori u toku.
Italijanski premijer Silvio Berluskoni objavio je danas, na konferenciji za novinare, da je vlada na sastanku usvojila plan štednje čiji je cilj smanjenje budžetskog deficita na 0,2 odsto BDP do 2014. godine.
"Izbalansirani budžet mora biti zajednički cilj. Cilj plana nije očuvanje vlade, koja je legitimno izabrana i ostaće do kraja mandata", rekao je Berluskoni, apelujući na opozicione stranke da podrže plan u parlamentu.
Ministar privrede Đulio Tremonti kazao je da to nije samo ekonomski cilj, već i građanski i moralni, preneo je AFP.
"Zemlja u deficitu ima deficit poštenja", dodao je on.
Berluskoni i njegova stranka Narod slobode doživeli su poraz na lokalnim izborima prošlog meseca i na nekoliko referenduma, pa neki komentatori predviđaju skori kraj političke karijere 74-godišnjeg Berluskonija, navela je francuska agencija.
Grčki parlament usvojio je u srijedu novi paket mjera štednje koji su Europska unija i Međunarodni monetarni fond postavili kao uvjet za novu pomoć koja bi trebala spriječiti bankrot zemlje. Prijeti li i Hrvatskoj grčki scenarij? Iako su se pojavile informacije da smo se nanovo zadužili za milijardu eura, ekonomski analitičar Ante Babić smatra da smo ipak daleko od toga. No nastavimo li ovakvim tempom, za pet do deset godina mogli bismo imati problema.
Bosanskohercegovački političari već 20 godina pokušavaju da unište građansko jezgro Bosne i Hercegovine zbog kojeg je bila prepoznatljiva. Ratne i poratne opstrukcije stranaka sa nacionalnim predznakom učinile su da je bh.društvo duboko podijeljeno, a građanski koncept daleka budućnost.