Ne zanima me jeste li ministar, prvi ministar, general, državni tajnik ili direktor državnog poduzeća, kao što mi je savršeno svejedno jeste li već u pritvoru ili se nadate oslobađajućoj presudi ili još uvijek vjerujete da nećete biti otkriveni i uhićeni. Ne tiče me se je li vaš slučaj u fazi operativne obrade, istrage, glavne rasprave ili žalbe. Ne zanima me hoćete li biti otkriveni, raskrinkani, procesuirani i pravomoćno osuđeni ili ste, pak, dovoljno vješti da ste uklonili sve tragove. Vaše ime i prezime i vaše kazneno djelo potpuno su mi nezanimljivi. Vi ionako niste osoba nego (samo) fenomen
Trupe egipatske vojske sukobile su se sa demonstrantima koji su na njih bacali kamenje u gradu Suecu, pošto je masa nezadovoljnika blokirala glavni autoput tražeći brže reforme i pokretanje istraga o zloupotrebama tokom narodnog ustanka u kome je svrgnut predsednik Hosni Mubarak.
Vojska je pucala u vazduh kako bi rasterala demonstrante u Suecu, gradu koji se nalazi uz obalu istoimenog kanala koji razdvaja afrički od azijskog kontinenta, 130 kilometara istočno od prestonice Kaira.
Demonstranti su blokirali glavni autoput koji spaja Suec sa Hurgadom i Safagom, gradovima na Crvenom moru, što je dovelo do ogromnog saobraćajnog zastoja. Put je kasnije raščisćen i otvoren za saobraćaj, rekao je portparol vojske za državnu novinsku agenciju MENA. I Kairo je već danima pogođen nemirima zbog zahteva da se sprovede brža akcija protiv zvaničnika iz Mubarakove ere, a danas su demonstranti u tom gradu blokirali pristup najvećoj vladinoj zgradi na trgu Tahrir i zapretili da će iz nje izbaciti sve prisutne.
U Egiptu je sve veće nezadovoljstvo jer posle ustanka koji je u februaru doveo do svgnuća Mubaraka nisu sprovedene neophodne reforme.
Demonstranti, takođe, traže pravdu za oko 900 ljudi koje su snage bezbednosti ubile tokom ustanka i brže pokretanje postupaka protiv umešanih.
Oni zatevaju i ostavku ministra unutrašnjih poslova Mansura al Isavija, kao i da vojska, koja upravlja zemljom od Mubarakovog odlaska, obustavi suđenja civilima i oslobodi ili ponovo sudi civilima koji su osuđeni pred vojnim sudovima.
Premijer Esam Šaraf rekao je juče da je naredio otpuštanje svih policijaca umešanih u ubistva demonstranata, ali je je Al Isavi rekao da neće sprovesti premijerovo naređenje i zapretio je ostavkom.
On je prošle nedelje objavio plan da najviše komandire u Ministarstvu unutrašnjih poslova zameni oficirima nižeg ranga, kao deo reforme najomraženije institucije u Egiptu koja je decenijama za vreme Mubarakove vlasti terorisala stanovništvo.
U dva odvojena incidenta na jugu Jemena danas je poginulo osmoro ljudi, javile su agencije.
Četiri pobunjenika i jedan vojnik poginuli su u sukobu u gradu Zindžibar u provinciji Ebjan, dok su u gradu Taizu jutros poginula tri civila kada je jemenska predsednička garda granatirala kuću starešine plemena, koje je protiv režima predsednika Alija Abdulaha Saleha.
Stanovnici Adena kažu da je i tamo bilo sukoba između snaga bezbednosti i pobunjenika, preneo je Rojters.
Policajci u civilu u crvenomorskoj luci Hudaida pucali su na više stotina demonstranata, tvrde aktivisti i stanovnici, a jedan lekar je naveo da je najmanje 100 ljudi prebačeno u lokalnu bolnicu.
Policija je napala demonstrante i noževima i palicama, a upotrebila je i suzavac, kažu ocevici. Politička kriza u Jemenu počela je u februaru, kada su demonstranti prvi put tražili od Saleha da posle 33 godine ode sa vlasti.
U krvavom odgovoru režima koji je usledio ubijeno je, prema podacima organizacije "Hjuman rajts voč", najmanje 167 ljudi.
Saleh je do sada tri puta odbijao da potpiše sporazum koji mu je predložio Savet za zalivsku saradnju, blok koji okuplja šest zemalja regiona. Po tom planu, Saleh bi trebalo da preda vlast potpredseniku, zauzvrat ne bi bio krivično odgovarao.
Dragan Paravinja izjavio je na Sudu Bosne i Hercegovine kako pristaje da ga se izruči Hrvatskoj, međutim vjeruje da neće nikada biti optužen jer nikoga nije ni silovao ni ubio
Bosni i Hercegovini su potrebni političari koji će biti okrenuti budućnosti i gledati u 2020., 2030. i 2040. godinu, a ne biti okrenuti prema prošlosti, kazao je sinoć u Sarajevu Jelko Kacin, zastupnik u Evropskom parlamentu primajući priznanje "Povelja počasnog građanina Kantona Sarajevo".
Južni Sudan juče je proslavio prvi dan kao 193. suverena država sveta, posle dugotrajnog pregovaračkog procesa nakon što je, 2005. godine, sklopljen mirovni sporazum sa severnim delom zemlje i okončan višedecenijski sukob, najduži na afričkom kontinentu, u kojem je život izgubilo milion i po ljudi.
Uprkos mirnom razlazu, borci za ljudska prava plaše se reakcije tvrdokornih muslimanskih aktivista sa severa, koji je otkucajem sata u petak u ponoć izgubio tri četvrtine rezervi nafte, žilu kucavicu privrede obeju zemalja.
Posle 38 godina borbi otvoreno je novo poglavlje u istoriji zemlje, sklopljen je mir 2005, a zatim je u januaru ove godine održan referendumu o nezavisnosti. Vlada iz Kartuma u Severnom Sudanu među prvima je priznala novu državu, čime je donekle izglađena podela zemlje koja je do subote bila najveća u Africi. Na slavlje je doputovao i predsednik Sudana Omar al Bašir, protiv koga je Međunarodni krivični sud u Hagu podigao optužnicu za ratne zločine i genocid, i poručio da bivši neprijatelji imaju zajedničke interese i da stoga treba da sačuvaju dobrosusedske odnose.
Zauzvrat Salva Kir, predsednik nove države, ponudio je amnestiju naoružanim grupama koje se bore protiv njegove vlade i obećao da će doneti mir nemirnim graničnim područjima. Analitičari, ipak, strahuju od progona nemuslimana na severu zbog kampanje Bašira, koji smatra da islam treba da bude jedina religija, a arapski jedini zvanični jezik.
Izveštači ukazuju i na mogućnost izbijanja novog građanskog rata ukoliko se ne reše sporna pitanja, pre svega to gde se tačno nalazi granica i kako da se podele sudanski dugovi i prihod od nafte. Iako se ubraja u najnerazvijenije zemlje sveta, gde svako sedmo dete umire pre navršene pete godine, Sudan ima veliko naftno bogatstvo. Analitičari smatraju da će očuvanje stabilnosti, kad splasne praznična euforija, biti veoma teško nakon nedavnih sukoba u Abeji i Južnom Kordofanu, odakle je pobeglo oko 170.000 ljudi.
Južni Kordofan pripada severu i jedina je savezna država bogata naftom koja mu je preostala. Oko 97 odsto godišnjeg prihoda Južnog Sudana potiče od izvoza nafte iz još spornih nalazišta na granici s dosadašnjim neprijateljem. Ranije se nafta ravnopravno delila, ali o tome još ne postoji novi sporazum koji je vrlo bitan za opstanak nove države, pošto „crno zlato“ može da se izvozi samo kroz naftovode koji prolaze preko teritorije severa.
- Ukoliko se ne sklopi novi sporazum, potpuno su realna strahovanja od novog rata - ocenio je Leban Moro, oksfordski đak i profesor na Univerziteta u Džubi. Mandat misije Ujedinjenih nacija u Sudanu (UNMIS), koja ima 10.000 mirovnjaka sa zadatkom da nadziru primirje iz 2005, istekao je u subotu. Savet bezbednosti je u petak glasao za formiranje nove misije za Južni Sudan (UNMISS) od 7.000 ljudi i 900 pripadnika civilne policije. O Južnom Sudanu
Južni Sudan je jedna od najnerazvijenijih zemalja sveta: ima najveću stopu smrtnosti porodilja; 84 odsto žena je nepismeno, većina dece ispod 13 godina ne ide u školu.
- Stanovništvo (procena): između 7,5 i 9,7 miliona -Površina 619.745 kvadratnih kilometara (više od Portugala i Španije zajedno) - Jezici: engleski i arapski su zvanični, džuba arapski i dinka - Religija: hrišćanstvo, animizam, islam - Pre nego šro je prihvaćeno ime nove države Republika Novi Sudan, razmatrani su nazivi poput Azanija, Republika Nil i Republika Kuš - S obzirom na nekoliko stotina jezičkih grupa, Južni Sudan je jedna od lingvistički najraznorodnijih zemalja u Africi - Nacionalna himna, usvojena na raspisanom konkursu, sastoji se od četiri kratke strofe i traje nešto više od jednog minuta - U novije vreme popularni sportovi su fudbal i košarka, ali je rvanje po tradiciji omiljena zabava -Uskoro će u opticaj biti puštena nova valuta: južnosudanska funta - Ne postoji jedno tipično nacionalno jelo; u ishrani dominiraju jela na bazi pasulja, boba, siraka (vrsta žitarice) i kozjeg mesa
Juniorska košarkaška reprezentacija Srbije izgubila je u finalu Svetskog prvenstva u Letoniji od selekcije Litvanije rezultatom 85:67 (18:13, 21:19, 23:15, 23:20).
Izabranici Dejana Mijatovića imali su u više navrata priliku da dođu do prednosti, međutim prečesto su pravili greške, a Litvanci su u svojim redovima imali neverovatnog Jonasa Valancijunasa koji je postigao ukupno 36 poena.
"Orlići" su u prvoj četvrtini vodili više računa o odbrani, tako da su u napadu zakazali. S druge strane, ni Litvanci nisu briljirali ne uspevajući da odmaknu na pristojniju prednost.
U drugoj četvrtini viđena je mnogo bolja organizacija igre Srbije a ekipu je predvodio raspoloženi Bogić Vujošević, ujedno i tada najefikasniji u timu sa sedam poena.
Posle serije loših šuteva za tri poena (0/11), Srbija preko Đorđa Drenovca i Nikole Silađija sustiže Litvance na poen prednosti (32:31). Ipak, umesto da krene u prodor, Drenovac je u ključnom napadu četvrtine pokušao da novom trojkom donese prednost.
Litvanci su to iskoristili za seriju 5-0 nakon koje je selektor Mijatović očitao lekciju košarkašima o tome šta treba promeniti kako bi se došlo do pobede. U trećoj četvrtini Srbija je čas blistala, čas se brukala na terenu, a na njenom kraju ipak je prevladalo ovo drugo.
Uspeli su Bogdanović i drugovi da sredinom treće deonice sjajnom igrom pod košem dođu do 44:44 a onda je usledio neverovatan pad sačinjen od loših dodavanja, šuteva i pre svega, slabe komunikacije u napadu.
Došli su Litvanci do 62:47, da bi u poslednjoj četvrtini lakim poenima i egzibicijama ubedljivo porazili rivala.
U ekipi Srbije Đorđe Drenovac postigao je 14, Bogdan Bogdanović 13 a Aleksandar Cvetković i Bogić Vujošević po 11 poena. Bronzana medalja na ovogodišnjem prvenstvu pripala je Rusiji, koja je pobedila Argentinu sa 77:72 (19:19, 16:21, 15:13, 27:19).