Proteste građanâ svuda po svijetu možemo podijeliti u dvije osnovne kategorije,za nešto i protiv nečega. Protesti ZA recimo mogu biti za ugrožene pse, za ugrožene manjine, za veće plate, ili veće penzije, za NATO ili za Kosovo. Protesti ili skupovi PROTIV su obično usmjereni protiv narodne vlasti ili opšte nepravde, te kao takvi mogu biti protiv povećanja plata javnim službenicima, protiv smanjenja penzija, protiv povećanja iznosa studentskih menzi, protiv nasilja, protiv nošenja krzna, većeg PDV-a i slično.
Ukratko, eto, više su dočekom Biljane Plavšić država Srbija i Republika Srpska svojim običnim građanima poslali poruka nego što ih ti građani o Božiću pošalju SMS-om. Kratke su to i jasne poruke, kojima Milorad Dodik i njegovi beogradski sponzori na čelu s najboljim prijateljem Borisom Tadićem poručuju svojim običnim građanima da postoje obični i običniji građani. I oni najobičniji.
Najnoviji čin drame „ S njima u NATO“ odigrao se na zajedničkom sastanku lidera četiri partije iz Republike Srpske sa članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojšom Radmanovićem sa kojeg je iznjedren, nadajmo se, konačan stav u vezi sa ulaskom BiH u NATO strukture. O članstvu u ovoj vojnoj alijansi bi trebala odlučiti Narodna Skupština RS uz mogućnost da se po ovom pitanju očituju i građani Srpske u referendumu.
Danas će na slobodu izaći bivša predsjednica Republike Srpske i osuđena ratna zločinka Biljana Plavšić. Plavšićeva se dobrovoljno predala Haškom sudu 10.1.2001. poslije objave da je protiv nje podignuta optužnica. Nakon dogovora sa tadašnjom glavnom tužiteljkom Karlom Del Ponte priznala je krivicu za zločine protiv čovječnosti u BiH, odnosno progon nesrpskog stanovništva, a tužiteljstvo je zauzvrat odustalo od sedam ostalih tačaka optužnice među kojima je i ona za genocid. Osuđena je na 11 godina zatvora i puštena na slobodu nakon što je odležala dvije trećine kazne uz primjereno ponašanje u zatvoru. Povodom njenog puštanja skupili smo najinteresantnija medijska reagovanja sadašnjih i nekadašnjih zvaničnika Republike Srpske kao i ostalih javnih ličnosti.
Priznanje krivice bivše predsjednice RS pred Haškim tribunalom izrečeno 2002. godine, kao i sažetak presude i pismo za pomilovanje švedskom ministru pravde možete pročitati na sajtu „Peščanika” na adresi http://www.pescanik.net/content/view/3662/65/.
Vladajuća koalicija nam je na primjeru najviših inistucija vlasti u državi – Vijeću ministara BiH i Parlamentarne Skupštine BiH dokazala da je hronično nesposobna da odgovori zahtjevima koji su pred njima” navodi se u saopštenju Centara Civilnih inicijativa (CCI) povodom prezentacije rezultata rada dviju “ključnih” institucija za državu – Vijeća Ministara i Parlamentarne skupštine BiH.
Nevolja je ovde, međutim, u tome što Biljanu Plavšić nije osudio nadležni domaći sud ("u ime (srpskog) naroda"), već sud koji većina građana Srbije “ne priznaje”. Zato su efekti osude na društvo izostali. Presuda se ne izriče samo da bi se kaznio učinilac, već da bi se vaspostavila narušena pravda u jednom društvu.
Najgora kriza od drugog svjetskog rata. To je ocjena sadašnje finansijske situacije u svijetu kad o njoj govore ekonomisti, političari ili novinari. Trenutna privredna situacija u svijetu je u potpunosti prikazala krivulju pada ne samo ekonomskog razvoja već i pada morala generalno.
1989. - kakva je to godina bila. U Poljskoj su održani prvi slobodni izbori na kojima je apsolutnu pobjedu nad Komunističkom partijom odnio Solidarnosc; demonstracije na trgu Tiananmen ugušene su u krvi; Mađari su otvorili svoju granici prema Austriji; Dalaj Lama je dobio Nobelovu nagradu za mir; „pao“ je Berlinski zid; u Bugarskoj je smijenjen Todor Živkov; Rumuni su streljali Čaušeskua i njegovu suprugu Elenu; a Havel je postao predsjednik Čehoslovačke.
Adem Ćejvan ikona banjalučke pozorišne scene, bio je glumac kojeg su voljele sve generacije. Kroz niz kulturnih dešavanja, te video i tonskih zapisa mnogi ljubitelji njegovog lika i djela sutra će moći da se prisjete poznatog banjalučkog dramskog umjetnika. Tim povodom o pokojnom glumcu govori njegov veliki prijatelj - novinar, književnik i publicista iz Banjaluke Slavko Podgorelec, koji ističe da je glumac bio "miljenik Thalie i poklonik Bachusa". Adem Ćejvan ostaće zapamćen kao jedan od najpoznatijih banjalučkih glumaca. Svojim pozorišnim, televizijskim i filmskim ulogama osvajao je publiku širom bivše Jugoslavije, a Banjaluka ga pamti i kao osnivača "Susreta za glumce u maju", koji su se održavali od 1981. do 1987. godine.