Devetnaesto stoljeće je bilo stoljeće rada i produkcije. Dvadeseto stoljeće je bilo stoljeće volje za moć i organizacije, a dvadeset i prvo stoljeće bit će stoljeće orijentacije: hoćemo li naći smisao ili ćemo se posve izgubiti. Jer sad smo u posvemašnjoj dezorijentaciji.
Priča je to o toksičnim jezerima, otimanju urođeničke zemlje, neviđenoj devastaciji ekstraktivne industrije i kršenjima ljudskih prava u Kanadi, zemlji domaćici Zimskih olimpijskih igara, poznatoj i po epitetu "najvećeg svjetskog klimatskog kriminalca". Ipak, u većini medija, u šumi sportskih rezultata i krucijalnih pitanja poput onoga je li Fak naš ili slovenski, glasovi koji su kritizirali Igre su "odjebani".
Noam Čomski je američki lingvista, filosof, pisac, profesor lingvistike na Masačusetskom institutu za tehnologiju i disident. Čomski je danas najuticajniji kritički mislisac u svijetu, čije polje djelovanja i interesovanje obuhvata lingvistiku, informacione tehnologije, ideologiju, savremeno društvo, politički sistem, obrazovanje i niz drugih sa ovim fenomenima povezanih tema. Zaslužan je za razvoj teorije o generativnoj gramatici, koja se smatra najvećim doprinosom lingvistici napravljenim u 20. vijeku.
U korijenima fašističke psihologije leži opsesija zavjerom, ili još bolje, međunarodnom zavjerom. Ali zavjera mora takođe doći iznutra. Fašističke vlade osuđene su na to da gube ratove jer su nesposobne da ispravno procijene neprijatelja. U fašizmu ne postoji borba za život, naprotiv, život se živi samo zbog borbe. Zbog toga, pacifizam je kolaboracija sa neprijateljem. Građani se pozivaju samo kada treba odigrati ulogu naroda.
Tema apokalipse je večna tema, interesantna, intrigira svako ljudsko biće, jer svi putujemo kroz vreme i prostor, kaže Janja Todorović, književnica i prevodilac knjige „Tumačenja proroštva apokalipse“.
U organizaciji ESI upozoravaju da bi odluka o uspostavi bezviznog režima za građane BiH umjesto u julu, mogla da bude donijeta tek u oktobru. U ESI-ju podsjećaju na obećanja da će ovo pitanje imati status - "urgentno".
Mora da je vladajućoj koaliciji, naročito Demokratskoj stranci, jako prigustilo čim šef države Boris Tadić, posle duže pauze i, valjda, uobičajenog ispipavanja pulsa javnosti, političkih i nacionalističko-intelektualnih krugova, ponovo „apeluje“ na poslanike da izglasaju rezoluciju o Srebrenici.