U jugoslovenskom društvu Albanac nikad nije bio tematizovan kao onaj „drugi“, kaže Slavenka Drakulić, hrvatska spisateljica, u tekstu „We Are All Albanians“ napisanom prije jedanaest godina za The Nation. Naravno, tekst ne govori da trebamo stati iza ove konstrukcije We are all ... ili da stojimo iza nje. On govori u jednom dijelu o ovoj sintagmi opisujući kako mladi pisac iz Srbije, koristeći se njome za vrijeme NATO bombardovanja, saopštva i koristi ovu vrstu identifikacije samo kao dodajuće sredstvo da bi postala vidljiva srpska patnja.
Kada je američki general Dwight Eisenhower u travnju 1945. po prvi put vidio tisuće leševa u jednom netom oslobođenom koncentracionom logoru bio je šokiran grozotama. Naredio je da lokalno njemačko stanovništvo vidi kosture i sudjeluju u njihovom pokopanju. Kada je gradonačelnik obližnjeg gradića Gotha obišao leševe vratio se kući i zajedno sa suprugom – objesio. Potom je Eisenhower naredio detaljno snimanje i dokumentiranje svega nađenog na tom mjestu, "jer jednom u budućnosti naći će se neki gad koji će ustvrditi kako se ovo nikada nije dogodilo".
Svećenici su isto slabi ljudi, a zbog svoje slabosti daju povoda za osudu i kritičke poglede svijeta. Tako je, ipak, jedan od hrvatskih katoličkih biskupa, riječki nadbiskup dr Ivan Devčić, prekinuo grozomornu šutnju Katoličke crkve u ovom dijelu svijeta na sve strašnije pedofilske afere u redovima klera diljem planete.
- Visoki zvaničnici SAD i EU, predvođeni zamenikom američkog državnog sekretara Džejmsom Stajnbergom i španskim ministrom inostranih poslova BiH Migelom Moratinosom, dolaze danas u posetu BiH kako bi podstakli domaće lidere da ubrzaju reforme neophodne za napredak ka EU.
Bolja budućnost za mlade, uređena država, više posla i bolji standard su ono što građani Srbije očekuju od EU. Iako su pomak u integracijama praćeni odobravanjem, i dalje postoje brojne zablude i osporavanja.
Da je Fin, prljava pijana rasistička bitanga, zaista sahranjen, ne bi po teoriji prvog pravog američkog pisca Marka Tvena bilo potrebe za cenzurom. Ovako, za jedan deo Amerike „Haklberi Fin” je još uvek zabranjena knjiga.
Naše stajalište ne samo da je oprečno drugom bosanskom stajališu, no se oni pothranjuju uzajamnim ranjavanjem opstajući, već više od decenije, na istim temeljima pokvarenog saučešća prema žrtvama iz svog tabora ili na maničnoj sportskoj disciplini: brojanje žrtava rata, ko je koga više.
Kad je krajem januara Hilari Klinton, šefica američke diplomatije, govorila u Parizu na temu »evropska bezbednost u budućnosti«, onda je to bilo očigledno pažljivo izabrano i mesto i vreme. Govorila je studentima Vojne akademije, na samom početku kalendarske godine, o programu saradnje između Evropske unije (EU) i Amerike na stvarima bezbednosti podjednako važnim za Evropu i Ameriku.
Dok mnogi listovi širom sveta beleže pad tiraža, francuski nedeljnik Okovani patak uspešno odoleva krizi štampe. Tajna za uspeh ovog satiričnog lista, koji se bavi istraživačkim novinarstvom, najverovatnije se nalazi u njegovoj osvedočenoj verodostojnosti