Najava Ministarstva poljoprivrede RS da će se od 1. januara naredne godine seoska gazdinstva razvrstati na komercijalna i nekomercijalna, izazvala je oprečne reakcije farmera. Jedni tvrde kako je krajnje vreme da se sirotinjska gazdinstva, koja proizvode samo za sopstvenu prehranu, pomažu iz socijalnih davanja, a ne iz podsticaja.
Okružni sud Banjaluka oslobodio je bivšeg ministra trgovine Borisa Gašpara, njegovog pomoćnika Bracu Vrančića i nekadašnjeg direktora Robne kuće Boska, Vladislava Babića koji su bili optuženi za malverzacije prilikom prodaje poslovnih prostora Boske.
U oba entiteta u BiH proizvođači razne vrste robe godinama vode donkihotovsku bitku sa nelojalnom konkurencijom sa istoka – ogromnom količinom robe koja stiže iz Kine, Turske, Indije i prodaje se po nerealno niskim cijenama, piše Večernji list u izdanju za BiH.
Ministar trgovine i turizma Republike Srpske /RS/ Predrag Gluhaković izjavio je danas da nisu jednostavni uslovi brendiranja proizvoda i da treba dosta raditi na zaštiti proizvoda.
Postojanje više sindikata odlična je stvar, kako za prava radnika, tako i za demokratičnost sindikalnog rada. Ali, koji je od njih pomogao radničkoj populaciji, koji se izdigao iznad jednodnevne bajate informacije o svom postojanju? U kojem su to nezavisnom sindikatu radnici vidjeli svoj spas? Pojedinci, možda. Ali, pravo je pitanje, postoje li ti i takvi sindikati zbog radnika ili zbog pojedinaca?
Zašto nastavak Imperija nije nov Komunistički manifest za 21. stoljeće i zašto koncept Mnoštva kakav razvijaju Michael Hardt i Antionio Negri pati od slabosti koje ne uspijevaju dovoljno radikalno identificirati potencijalni novi revolucionarni subjekt u doba neoliberalnog kapitalizma
BiH je međunarodni projekt i međunarodna zajednica je najveći krivac za aktuelno stanje u ovoj zemlji tvrde analitičari, ne umanjujući pri tome odgovornost domaćih političara.
Što je zlo? Što je kriterij zla? Ako se ne želimo izgubiti u verbalizmima i apstrakcijama, tada zlo moramo sadržajno odrediti, moramo ga odrediti s ljudskog gledišta. S gledišta čovjeka kao živog bića prvo i najveće zlo jeste ubistvo, odnosno, ako je riječ o namjernom ubistvu, umorstvo. No da li je takvo zlo već sama smrt? Ne. Smrt kao takva nije zlo: ni smrt kao biološki svršetak živog bića, ni smrt kao smrt, kao egzistencijal koji određuje čovjekov način bivstvovanja. Nije teško to uvidjeti. Smrt kao svršetak života je nužnost koja izvire iz samog života. Zato ne može biti nešto zlo. Smrt je nešto rđavo, ali nije nešto zlo. Kao zlo smrt se pokazuje tek iz perspektive fantazme o vječnom životu, besmrtnosti. Samo u refleksu besmrtnosti je smrtnost čovjekova, sama smrt, shvaćena i objašnjena kao kazna za moralni prekršaj, odnosno, kršćanski rečeno, kao kazna za izvorni grijeh, za neposlušnosti Bogu Stvoritelju.