Ovaj film pokušava da se samim procesom snimanja filma neočekivano uplete u sam goli život, i da na takav način pokuša modelovati realnost koju bilježi.
Posljedice činjenice da se u jednom danu u Potočarima ukopava 613 žrtava genocida, a u Doboju slavi čovjek koji je odgovoran za to, nesagledive su za bosanskohercegovačku društvenu stvarnost i demokratsku perspektivu ovdašnjeg društva.
Više od dvije trećine građana BiH nezadovoljno je ekonomskim, političkim i institucionalnim sistemom - rezultati su istraživanja Evropske banke za obnovu i razvoj pod nazivom "Život u tranziciji".
Martin Blesing, direktor Komercbanke, druge po veličini finansijske institucije u Nemačkoj, kritikovao je program Evropske unije za spasavanje prezaduženih članica, rekavši da “nijedan program spasavanja ne može da izvuče Španiju, pa čak ni Italiju, iz krize”.
Finansijsko tržište u Italiji juče je zabeležilo velike gubitke, pri čemu je razlika između prinosa na desetogodišnje italijanske obveznice i one nemačke porasla na novi rekord jer investitori strahuju da bi Italija mogla da bude zahvaćena dužničkom krizom.
Akcije Unikredit banke pale su za čak deset, a Inteze Sanpaolo banke za devet odsto, da bi se pred okončanje poslovanja ipak nešto oporavile. Veliki pad vrednosti akcija su zabeležile i kompanije “Fijat indastrijal” i “Telekom Italija”.
Nemački bankar Blesing vidi problem u zahtevima za štednju koji su zaduženim državama, poput Grčke, ali i Španije i Italije, nametnuti kao uslov za dobijanje pomoći koja se meri milijardama. On je ocenio da nijedan paket mera štednje, uz poštovanje demokratskih principa, neće omogućiti Grčkoj da se u dogledno vreme vrati na tržište kapitala i otplati dugove sa kamatama.
Mere štednje u Italiji
Italijanski premijer Silvio Berluskoni založio se da mere štednje koje treba da spreče ulazak treće po snazi evropske ekonomije u dužničku krizu, budu usvojene što pre. On je naveo da su najnoviji potresi na finansijskom tržištu primorali vladu da ubrza i ojača mere štednje kako bi zemlja mogla da izbalansira budžet do 2014.
Umesto toga, Blesing se založio se za osporavano refinansiranje grčkog duga. U tom slučaju, privatni poverioci morali bi da se odreknu potraživanja u vidu vraćanja pozajmica i kamata u iznosu od više od 50 milijardi evra, navodi Blesing u članku objavljenom u nemačkom listu “Frankfurter algemajne cajtung”.
Grčkoj je, smatra, neophodno refinansiranje i eventualno delimičan oprost duga. On ocenjuje da bi Evropska centralna banka zbog toga trebalo da razmotri mogućnost refinansiranja duga, koji je do sada odbijala.
Blesing je ponudio dva predloga za učešće privatnih poverilaca u refinansiranju duga. Jedno rešenje predviđa “da se odreknu 30 odsto potraživanja”, dok bi preostalih 70 odsto bilo pretvoreno u nove pozajmice sa rokom otplate od 30 godina i povoljnim kamatama od 3,5 odsto.
Druga opcija predviđa stoprocentno pretvaranje pozajmica u nove beskamatne kreditne, koji bi bili otplaćeni u roku od pet godina sredstvima dobijenim od privatizacije. U tom slučaju evropska zajednica bi garantovala vraćanje u iznosu od 80 odsto, dok bi za prvih 20 odsto mogućeg gubitka odgovornost snosili investitori.
Britanska vlada pridružila se apelima da se medijskom magnatu Rupertu Mardoku ne dozvoli da preuzme kontrolu nad satelitskom televizijom "Britiš skaj brodkasting", dok se vodi istraga o njegovom tabloidu "Njuz ov d vorld", koji je ugašen zbog afere prisluškivanja telefona javnih ličnosti.
Ovakva odluka je usledila posle dramatične optužbe koju je izneo bivši premijer Gordon Braun da su britanski listovi koristili kriminalce da bi došli do poverljivih informacija o njegovoj porodici i običnim ljudima.
Kancelarija premijera Dejvida Kamerona je saopštila da će vlada danas sa laburistima glasati za to da se Mardok pozove da on i njegova korporacija "Njuz korporejšen" povuku ponudu od 12 milijardi dolara za kupovinu izuzetno profitabilne satelitske telvizije "Bi-Skaj-Bi".
Lider laburista Ed Miliband je juče rekao da odluka vlade nije pravno obavezujuća, ali da predstavlja najjednostavniji način da se Mardokova ponuda ne razmatra dok ne bude završena istraga.
"Krajnju odluku će doneti 'Njuz koreporejšen', ali bismo voleli da ljudi ozbiljno shvate ono što parlament ima da kaže", izjavio je Kameronov zvanični portparol Stiv Fild, prenosi AP.
Mardokova korporacija je pre nekoliko dana ugasila tabloid "Njuz ov d vorld" zbog tvrdnji da su novinari tog lista prisluškivali telefone mladih žrtava ubistva, članova porodica poginulih vojnika, žrtava terorizma i javnih ličnosti.
Komad će biti praćen živom svirkom benda koji će se nalaziti na sceni. Na ovaj način promovisaće se i mladi banjalučki bendovi, jer će svako drugo veče na sceni biti novi bend.
Ruski spasioci uspeli su do sada da iz Volge izvuku 92 tela putnika potonulog broda "Bulgarija", a 73 žrtve su identifikovane, izjavio je ministar saobraćaja Igor Levitin.
On je kazao da će isplata odštete porodicama žrtava početi sutra sredstvima koja će iz federalnog budžeta biti prebačena u budžet republike Tatarstan, preneo je sinoć Itar - Tas s.
Svaka od porodica, koje su nekog od bližnjih izgubile u nesreći, dobiće od republičkih vlasti po 300.000 rubalja, javila je ruska agencija pozivajući se na izvore iz republičke vlade.
Do 100.000 rubalja biće isplaćeno povređenima zavisno od stepena povrede, a oko 10.000 rubalja na ime izgubljene imovine.
Potraga za nestalim putnicima "Bulgarije" se nastavlja, a u akcijama spasavanja angažovano je oko 170 ronilaca, koji pretražuju vode u širine od 130 kilometara.
Tokom istrage o nesreći broda "Bulgarija" do sada su privedeni generalna direktorka kompanije "ArgoRečTur" koja je iznajmila brod Svetlana Injakina i viši ekspert Kamske filijale Ruskog rečnog registra Jakov Ivašov, izjavio je predstavnik Istražnog komiteta Vladimir Markin agenciji Itar-Tas s.
Protiv njih je pokrenut krivični postupak za pružanje usluga koje ne odgovaraju zahtevima bezbednosti, zbog kojih je !zbog neopreznosti izazvana smrt dva i više lica".
Brod "Bulgarija" je proizveden 1955. godine u Čehoslovačkoj, a tužilaštvo navodi da je poslednji generalni remont obavljen pre 30 godina, kao i da brod nije imao važeću dozvolu za prevoz putnika.
Prema podacima Istražnog komiteta, na brodu, predviđenom za prevoz 140 ljudi, u trenutku potonuća bile su 192 osobe, a ministar za vanredne sitaucije Sergej Šojgu rekao je da je bilo 208 ljudi, od kojih 25 nije bilo registrovano, podseća Itar-Tas.
Palestinski lider Mahmud Abas i pregovarač Saib Erakat ocenili su da posle neuspeha pregovaračkg kvarteta (UN, EU, SAD i Rusija) o Bliskom istoku preostaje samo zahtev za priznavanje Palestinske države u UN.
"Idemo u UN i nadamo se da SAD neće iskoristiti svoje pravo na veto, već da ćemo imati njihov pristanak", rekao je Abas posle sastanka s grčkim predsednikom Karolosom Papuljasom u Ramalahu.
"Nadali smo se da će kvartet izdati saopštenje, a odsustvo saopštenja predstavlja znak podele unutar njega", rekao je Abas posle sastanka predstavnika SAD, Rusije, Evropske unije i UN u Vašingtonu.
Sastanak se završio bez završne deklaracije.
Abas je rekao da je želeo dogovor četvorke kako bi se Palestinci vratili za pregovarački sto ako se zaustavi naseljavanje Izraelaca i ako Izrael prihvati granice iz 1967. godine.
"Ako su sve prilike iscrpljene i nema nastavka pregovora, onda nam je poslednja opcija da idemo u UN", dodao je Abas.
Erakat je rekao da nema druge opcije nego da se u UN traži ulazak Palestinske države u granicama iz 1967. godine. Izrael nije zvanično reagovao posle jučerašnjeg sastanka u Vašingtonu.