"Ako je, simbolički, jedna od ključnih mitoloških figura 20. vijeka bila Pandora, sa svim ratovima, genocidima i rokanjem svim raspoloživim sredstvima, ovo je doba vjerovatno u znaku Narcisa i medijskih produkata koji potiču samoljublje"
Skupština UN-a prihvatila je libijski zahtjev da ambasadore koje imenuje prelazna vlada prihvati kao jedine predstavnike službenog Tripolija u UN-u, što je zapravo priznanje nacionalnog prijelaznog vijeća.
Grupu “Sopot”, koja je izrasla na autentičnom i specifičnom zvuku, koji bi se najjednostavnije mogao opisati kovanicom dubalkan, osnovao je umjetnik Petar Topalović 2006. godine u Banjaluci. Sopotov stvaralački izraz je moderni muzički hibrid daba i folklornih motiva. Članovi benda – vokal i programiranje Petar Topalović, bubnjar Saša Predojević, Milan Aćimović, koji je zadužen za klavijature, efekte i prateće vokale i Đurica Štula, bas gitarista. Kreiraju sopstveni muzički kosmos kroz svojevrsnu mješavinu daba, regea, dramendbejsa, dabstepa i psihodelije, protkanu motivima balkanske izvorne muzike. O projektu Sopot, muzici koja propituje čovjekovu suštinu, i uopšte današnjoj muzici, razgovarali smo sa muzičarem Petrom Topalovićem.
U medijima se ovih dana odvija debata o kreditima u švajcarskim francima, pri čemu se stiče utisak da se problem umanjuje. Preovlađuju napisi da je u Srbiji mali broj građana koji je podigao kredite u „švajcarcima”, da je bivši guverner Radovan Jelašić upozoravao građane na rizik, te da bi bilo kakva intervencija države analogna merama u susednim državama bila diskriminatorna prema građanima koji su se zadužili u evrima.
Značaj južnoameričke muzike za Evropu se razvio sa radiom, filmom i docnije televizijom, a porastao je sa političkim prilikama u tim zemljama, često tragičnim. Posle tanga, koji je preplavio popularnu kulturu Severne Amerike i Evrope u dvadesetim godinama prošloga veka, južnoamerička muzika, i to u nekoliko različitih stilova i oblika, postala je svetski uspeh posle Drugog svetskoga rata.
Pazirina životna priča po svemu je netipična, baš kao i njen umetnički opus. Rođena je i odrasla u Kabulu, a napustila ga je s porodicom 1989. godine, nakon desetogodišnje sovjetske okupacije i preselila se najpre u Pakistan, a nakon toga u Nju Brunsvik, u Kanadi. Od početka svog umetničkog rada, osim što se bavi žurnalizmom, Pazira je i književnica, glumica i rediteljka, ona ohrabruje kritičko razmišljanje, toleranciju i različitost, nastojeći da prikaže složenost ljudskih iskustava.
Izjavljujem da ću obavljati svoju dužnost u skladu sa Ustavom i zakonom, da ću donositi odluke po svom najboljem znanju, savjesno, odgovorno i nepristrasno u cilju provođenja vladavine zakona, i da ću štititi slobode i prava pojedinaca zagarantovana Ustavom Bosne i Hercegovine.
Evropska komisija donijela je internu odluku o suspenziji svih projekata iz Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA) za BiH u 2011. godini, čime BiH ostaje uskraćena za 88 miliona eura, koliko je trebalo da bude utrošeno za realizaciju 14 projekata usaglašenih na državnom nivou. Iz Evropske komisije poručeno je kako nijedan projekt neće biti finansiran iz IPA fondova ukoliko ne postoji saglasnost, odnosno konsenzus svih nivoa vlasti u BiH u vezi sa projektima. U ovom slučaju nema saglasnosti iz Federacije BiH što znači nema temelja za implementaciju projekata vrijednih 88,02 miliona eura
Većina članica Savjeta bezbjednosti UN ne podržava jednostranu akciju koju je najavila Priština, izjavio u Njujorku šef srpske diplomatije Vuk Jeremić.