U gradovima u BiH funkcionalno je nepismena čak trećina ljudi, dok na selu taj broj iznosi i 70 odsto, a pretpostavlja se da ima čak 15 odsto potpuno nepismenih, rezultati su Uneskovog istraživanja. Prema nepismenosti BiH se može svrstati u rang nerazvijenih afričkih zemalja, gdje 15 odsto ljudi nema ni osnovnu školu, a, osim vlastitog imena i prezimena, ne znaju da napišu ništa drugo.
Osim mačeva, odora i mamuza 62. Berlinale donosi i nešto savremenih naslova, pa je u programu i novi film Stevena Soderbergha, špijunski triler “Haywire” u kojem nastupa kikbokserica Gina Carano. Američki film predstavljaju još Stephen Daldry s adaptacijom romana Safrana Foera “Extremly Loud and Incredibly Close” u kojoj glumi Tom Hanks, te Billy Bob Thornton koji se nakon deset godina vratio režiji filmom “Auto Jayne Mansfield”.
Srbija je na četvrtom mestu u Evropi po potrošnji alkoholnih pića, a čak svaki šesti punoletni stanovnik naše zemlje je alkoholičar. U Srbiji se, uprkos zastrašujućim podacima, ovom ozbiljnom socio-ekonomskom problemu decenijama ne poklanja potrebna pažnja.
Na desničarske prigovore da je ulazak u EU odustajanje od nezavisnosti te da je Hrvatska jedva dočekala da se "dugo sanjane neovisnosti" odrekne, predstavnici vlasti i mainstream komentatori odgovaraju ili nemušto ili nervozno. U tim odgovorima ključni je sastojak odricanje svake sličnosti između EU i SFRJ
Kako ćemo zastupati zemlju u inozemstvu ako ne budemo imali za kravatu i odijelo – tako je bivši predsjednik Stipe Mesić komentirao ukidanje povlaštenih političkih mirovina koje na koncu neće mimoići ni šefa države. Zaista, bilo bi loše da Hrvatska svoje bivše lidere potjera u siromaštvo, kakvom je inače izložena većina umirovljeničke populacije.
Na desničarske prigovore da je ulazak u EU odustajanje od nezavisnosti te da je Hrvatska jedva dočekala da se "dugo sanjane neovisnosti" odrekne, predstavnici vlasti i mainstream komentatori odgovaraju ili nemušto ili nervozno. U tim odgovorima ključni je sastojak odricanje svake sličnosti između EU i SFRJ
Ova će serija posve sigurno o Titu ostaviti daleko pozitivniji dojam no druge koje smo dosad gledali na HTV-u. Zahvaljujući njoj, u posljednjem je trenutku, neposredno prije no su umrli, zabilježila sjećanja velikog broja svjedoka. To je nešto što treba posebno cijeniti i ono što će ovom radu ipak dati trajni karakter.
Ismet Mujezinović bio je veliki slikar, snažne naracije. Na način velike književnosti, kako to mogu samo romani ili velika poezija, njegove slike su svjedočanstvo o vremenu. Napokon, postavimo li, jedan uz drugi, dva njegova autoportreta, pred nama će se, poput molitvenog ćilima, rasprostrijeti najprije jedan, a odmah za njim tisuću i jedan životopis, koji će, svi zajedno, tvoriti onu najzanimljiviju, veliku i intimnu priču o slomu Jugoslavije, koja, opet, funkcionira jedino kao priča o jednoj ili tisuću i jednoj biografiji.