Nedostatak padavina u 2011. godini i početkom ove godine negativno će uticati na zalihe vode u zemljištu i prinose u voćnjacima, saopšteno je iz Poljoprivrednog instituta Republike Srpske.
Privremena komisija za provođenje Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Sejdić i Finci protiv BiH ponovo će 13. februara pokušati da dođe do rješenja za provođenje ove presude, a ukoliko to ne uspije, biće zatražena pomoć šestorice stranačkih lidera, zaključeno je na današnjoj sjednici Komisije.
Sjedinjene Američke Države (SAD) podržavaju strukturalni dijalog između Evropske unije i Bosne i Hercegovine o sistemu pravosuđa kao konstruktivan i legalan način za postizanje dogovora u sistemu bh. pravosuđa, ponovio je zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Phillip Reeker tokom sinoćnjeg sastanka s predsjednikom Narodne skupštine Republike Srpske Igorom Radojičićem.
Iako je međunarodni tužilac Jude Romano obavijestio Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske da nema pravo na prigovor iz policije RS-a su saopćili da su danas podnijelo pritužbu Uredu Tužioca Tužilaštva BiH na naredbu o obustavljanju istrage u predmetu „Dobrovoljačka“.
Juče je tema bila kafanska filozofija. Danas ćemo o srpskoj logici, sa osvrtom na odgovarajuću istoriju. To dvoje, inače, stoji u tešnjoj vezi nego što se na prvi pogled čini.
Ekologija je nauka o očuvanju prirode. Kao takva, korektiv je ekonomije, nauke o tome kako sa što manje troškova upotrijebiti proizvodne činioce, dakle i kako što jeftinije iskoristiti prirodu, prirodne izvore. No ni ekonomija ni ekologija ne pitaju se što je priroda; naime, priroda kao priroda, ne samo priroda kao predmet iskorištavanja ili očuvanja. Zato se od osamdesetih godina prošlog vijeka, kod niza teoretičara, od Félixa Guattarija preko Arnea Naessa do Wolfganga Schirmachera, oblikuje posebno učenje o prirodi kao prirodi, ekozofija. Pri tome je Schirmacherov doprinos ekozofiji filozofski zacijelo najinstruktivniji.
Prosto zvuči nevjerovatno da su se mladi sa prostora nekadašnje Jugoslavije sastali i da su u mirnoj i tolerantnoj atmosferi kreirali vlastiti koncept koji propagira toleranciju i međunacionalno razumijevanje. Mladi učesnici iz Hrvatske i Srbije, Anja Blažević i Stefan Gužvica, odlučili su da se poigraju zastavama svojih zemalja kreiravši srpsko-hrvatsku zastavu prijateljstva. Sa ova dva mlada autora razgovarali smo o njihovom konceptu, o toleranciji i netoleranciji, o tome kako je živjeti u zemljama opterećenim nacionalizmima, ali i o problemima koje doživljavaju kao kreatori ovog koncepta srpsko-hrvatske, ili hrvatsko –srpske zastave.