Mađarska preuzme projekte koje je stopirala Njemačka vrijedne
140 miliona eura.
Dogovorili su to juče premijer Republike Srpske Radovan
Višković i ministar ekonomskog razvoja Mađarske Marton Nađ.
Riječ je o projektima prečišćavanja otpadnih voda u
Gradišci, izgradnji vjetroelektrane “Hrgud” i solarnog parka “Trebinje”.
Ekonomista Zoran Pavlović nije iznenađen ovom viješću jer je
riječ o dobro pripremljenim projektima obzirom da ih je za finansiranje
prihvatila Njemačka razvoja banka, a uz to u pitanju su atraktivni projekti iz
energetike..
“To je razvojna politika Mađarske, sjetite se i kredita
od 100 miliona eura od Eksim banke koji je odobren RS prije godinu i po dana.
Međutim, problem su svi drugi projekti pogotovo sada kada se dodatno steže
finasijski obruč oko RS zbog američkih sankcija političarima i firmama, i kada
ne znamo do koje će sve mjere ići proširenje
tih aktivnosti”, ističe Pavlović uz slikovito objašnjenje: “Da imate milion
maraka u džepu i da vam neko kaže investirajte u Moldaviju, rekli bi -prvo ne
znam ništa o Moldaviji, drugo blizu je
Ukrajine, što to meni treba, neću ulagati bez da i ulazite u neku dublju
analizu projekta kao takvog. Tako da je situacija danas još lošija, jer je i
ono malo stranih investitora koji su ulagali u BiH ili sarađivalo sa domaćim
privrednicima, saradnju i investicije drastično smanjilo ili čak obustavilo”.
I ekonomista Faruk Hadžić se slaže da finansijska situacija nije
nimalo dobra, jer su smanjene mogućnosti za realizaciju brojnih projekata. Nadalje
kaže, da se po pitanju jučerašnjeg dogovora u Banjaluci postavlja I pitanje može
li se Mađarska staviti u istu ravan sa Njemačkom, jer uslovi sigurno nisu isti.
A ekonomska situacija postaje sve ozbiljnija jer uz hroničan
nedostatak stranih investicija, RS ima problem i sa zaduženjima.
Budžet za ovu godinu predviđa zaduženje od 952 miliona
KM od čega je čak 810 miliona maraka na inostranom tržištu, do koga je sada gotovo
nemoguće doći zbog američkih sankcija.
S druge strane od planiranih 141,7 miliona KM zaduženja na
domaćem tržištu RS se od od početka godine već zadužila iznosom koji je
premašio 130 miliona maraka.
Da Srpskoj hitno treba novac potvrdio je nedavno i MMF.
“Želim takođe istaći
u vezi Republike Srpske, mi vidimo, dakle obaviješteni smo, da postoje planovi
za značajno spoljno zaduživanje, dakle izdavanje dužničkih instrumenata u
inostranstvu od strane Republike Srpske, međutim ti instrumenti i to
finansiranje nije u potpunosti jasno identifikovano”, izjavila je šefica
MMF-a za BiH Alina Ijancu ujedno naglasivši da su, kada se radi o budžetu
Republike Srpske, izraženije potrebe za finansiranjem, posebno od prošle
godine, zbog deficita i dospijeća ranijih kreditnih obaveza.
Podsjetimo i da RS 2020. godine nije prihvatila aranžman sa
MMF-om jer je sadržavao zahtjeve koje je smatrala prenosom nadležnosti na nivo
Bosne i Hercegovine, a odnosili su se na preuzimanje registra računa fizičkih
lica na Centralnu banku BiH, certifikovani potpis i osnivanje fonda za
finansijsku stabilnost.
A ne traži se novac samo u Mađarskoj i od MMF-a.
Traži se i u Kini. Traži se i u Rusiji, sa kojom nikada nije
realizovan ni mali ni veliki kredit o kojem smo toliko puta slušali.
Poslanik Pokreta za pravdu i red, Đorđe Vučinić ovoj listi
zemalja dodaje i Azerbejdžan, obzirom da je Dodik nakon sastanka sa
predsjednikom Ilhamom Alijevim, izjavio da je ova zemlja zainteresovan za
ulaganje u projekte u oblasti energetike u RS-u.
“Nisam siguran da će Mađarii tek tako da zamjene Nijemce, ne
mislim da su u pitanju filantropi, već da je pozadina interes i pranje novca.
Znamo sada da su nam prijatelji i iz Azerbejdžana, od kada se pominju krediti
iz ove zemlje. To nam je sada strateški partner. Onda vidjećemo da li će ikada
doći mali i veliki kredit iz Rusije, ali i šta je sa Kinom. Često čujemo neke
najave od Milorada Dodika, ali vidjećemo kako će to da bude kada dođe i ako
uopšte doše do realizacije”, ističe Vučinić.
Kada se podvuče crta, jasno je da nedostatak novca u budžetu biti sve izraženiji u mjesecima pred nama. A nije daleko ni 2026. kada dospijevaju obveznice sa londonske berze.