Vlada Federacije BiH je 20. februara dala saglasnost za imenovanje vršilaca dužnosti Nadzornog odbora Razvojne banke FBiH do okončanja konkursne procedure, a na period do tri mjeseca. Imenovani su: Zoran Zeljko, vršilac dužnosti predsjednika, Admir Softić, Azra Pohara, Mario Gadžić, Safet Sinanović, Igor Živko i Muris Junuzović vršioci dužnosti članova Nadzornog odbora.
Banka se mora osloboditi političkog uticaja
U ovom imenovanju ne bi bilo ništa sporno da ista nisu izvršena i 4. oktobra prošle godine. Istih sedam osoba je tada imenovano također na period do tri mjeseca. Prema zakonskim propisima u Federaciji BiH, ovakva imenovanja se ne smiju ponavljati.
“Zakon je jasan i kaže da se nominacije, odnosno imenovanja na period od najviše tri mjeseca ne mogu ponoviti. Čak ni formalno razrješenje, pa ponovno imenovanje, iako nije formalnopravno gledano ponavljanje, ono to suštinski jeste, i prema zakonu vršioci dužnosti ne mogu biti ista lica duže od tri mjeseca”, ističe za Buku Damjan Ožegović, iz Transparency International BiH.
U Razvojnoj banci Federacije Bosne i Hercegovine, navodi on, već duži niz godina imamo različite afere kada je u pitanju produžavanje mandata vršilaca dužnosti, a to je naročito slučaj kada su u pitanju v.d. članovi Nadzornog odbora.
“Ova banka se mora osloboditi političkog uticaja, to joj je i zakonom propisano pravo i obaveza, a posebno u ovim slučajevima gdje su rukovodioci ti koji imaju ključnu ulogu u donošenju odluka i raspolaganja sredstvima. Politički uticaj, politički sukobi, finansijske istrage i sukobi interesa samo opterećuju rad jedne od najvažnijih finansijskih institucija”, naglašava Ožegović.
Osim nezakonitog izbora članova Nadzornog odbora, sporna bi mogla biti i pojedina imenovanja u Upravni odbor Razvojne banke.
Naime, za v.d. izvršnog direktora za podršku poslovanju sredinom marta imenovan je Toni Vukadin, kojem je ovo drugo imenovanje u UO u posljednjih nekoliko mjeseci. Vukadin je općinski i gradski vijećnik stranke Narod i pravda u Sarajevu.
Zakon o prevenciji i suzbijanju korupcije u Kantonu Sarajevo predviđa da nosilac javne funkcije ne može obavljati više od jedne funkcije, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno.
Član 5. pomenutog zakona kaže:
(Nespojivosti sa vršenjem javne funkcije)
(1) Nosilac javne funkcije može istovremeno obavljati samo jednu javnu funkciju iz člana 2. tačka c), osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno.
(3) Ograničenja obavljanja javnih funkcija iz st. (1) i (2) ovog člana odnosi se na sve nivoe vlasti koje su definisane zakonima koji regulišu istu materiju na drugim nivoima vlasti.
Ovo je samo jedan od primjera koji pokazuju koliko je pogubno što je Vlada FBiH dolaskom na vlast početkom maja prošle godine povukla iz procedure Prijedlog zakona o sukobu interesa i nikada više ga nije vratila Parlamentu na usvajanje. Usvajanjem ovog zakona, imali bismo jedinstvene propise o sukobu interesa na nivou cijele Federacije i ne bi se tumačenje zakona prebacivalo s jedne institucije na drugu.
Za nekoliko dana će i godina od mandata Vlade FBiH a još nema naznaka da će Prijedlog zakona o sukobu interesa za nivo FBiH uskoro biti usvojen.
Druga stvar na koju je potrebno skrenuti pažnju je Zakon o Razvojnoj banci FBiH koji kaže da u upravljačke strukture ove banke ne može biti imenovana osoba koja obavlja stranačku funkciju u političkoj stranci. Aktuelnim federalnim zakonima nije jasno definisano šta predstavlja stranačka funkcija, pa je tako vladajućim strankama ostavljeno na volju da tumače zakon onako kako im odgovara.
Pomenuti Vukadin u Narodu i pravdi nije član Predsjedništva ili Glavnog odbora, ali se isto tako ne može reći da nema veze s političkom strankom. A podsjetimo, Razvojna banka FBiH, u potpunosti mora biti depolitizirana.
Zakonska ograničenja potpuno bezvrijedna
Igor Gavran, ekonomski stručnjak, smatra da se u ovakvim slučajevima ništa konkretno neće promijeniti dok god imenovanja u javne institucije budu vršile vlade.
“Iskreno mislim da su sva zakonska ograničenja potpuno bezvrijedna da ne kažem besmislena jer se imenovanja vrše politički i ko god je imenovan od strane političkih stranaka se očekuje da slijedi njihove naloge ili može biti smijenjen. Da li je formalno član stranke ili nije zaista ne igra nikakvu ulogu. Tek da neko politički nezavisan bira politički nezavisne kadrove onda bi se moglo govoriti o zakonskim ograničenjima da se tu izbjegne rizik politizacije, ali cijeli sistem imenovanja ne samo u ovoj nego svim institucijama je čisto politički”, ocjenjuje za Buku Gavran.
Vrijedi napomenuti da jedna od obaveza Bosne i Hercegovine iz Mišljenja Evropske komisije i depolitizacija javnih preduzeća i institucija. S nedorečenim zakonskim propisima ovaj važan prioritet na putu ka EU neće biti ispunjen. Isto kao što neće biti ispunjen ni držanjem evropskih zakona u ladicama federalne Vlade.
Za EU smo, ali neka zakona u ladicama
Da budemo jasni do kraja, nezakonita imenovanja u Razvojnoj banci se ponavljaju godinama, a na šta su upozoravali ranije iz Transparency International BiH.
Upravo su se nezakonita imenovanja dešavala 2020. godine, kada su druge političke stranke bile na vlasti u Federaciji BiH. Tada su predstavnici stranaka koje danas čine vlast (SDP, NiP i Naša stranka) govorili kako je loše što Vlada kojom rukovode SDA, SBB i HDZ vrši nezakonita imenovanja, a danas nastavljaju na isti način.
Dakle, dok se predsjednici stranaka utrkuju ko će se više javno deklarisati da je za Evropsku uniju, u praksi čekamo da se Prijedlog zakona o sukobu interesa FBiH vrati u parlamentarnu proceduru, te da se konačno oformi organ koji će konstatovati da se desio sukob interesa. Na ovaj organ u Federaciji BiH čekamo više od deset godina.