Republika Srpska ponovo je kriminalizovala klevetu, a amandmani na Krivični zakonik vezani za klevetu su nedovoljno određeni, dok se istovremeno sankcioniše neovlašteno objavljivanje javnih dokumenata, navedeno je u najnovijem izvještaju Stejt departmenta SAD o ljudskim pravima u BiH.
“Predstavnici civilnog društva tvrde da bi odredbe mogle ugroziti novinare i druge nezavisne aktiviste, pojačati autocenzuru i imati zastrašujući efekat na kritičko medijsko izvještavanje o vlasti u RS, kao i na istraživačko izvještavanje o korupciji i vladavini prava”, navedeno je u ovom dokumentu.
Navedeni su primjeri novinara Nikole Morače, Aleksandra Trifunovića, Kenana Ćosića, Siniše Vukelića, Eldina Karića i Žane Gauk, za koje je istaknuto da su bili prozivani ili direktno ugrožavani od strane vladajućih struktura u RS, ili predmetom javnog pritiska u FBiH.
“Predsjednik RS Milorad Dodik vrijeđao je novinare, a posebno ciljajući na lidera Kluba novinara Banjaluka Sinišu Vukelića, nazivajući njega i druge ‘ološima koji ovdje godinama lažu, petljaju, nameću ljude, reketiraju’. Udruženje “Bh. novinari” i “Mreža sigurnih novinara” navode da ovakvo ponašanje predstavlja otvoreni politički pritisak na medije i ograničavanje slobode izražavanja”, navedeno je u dokumentu.
Podsjetili su da je Dodik na pres-konferenciji 12. avgusta u Banjaluci verbalno napao grupu novinara, nazivajući ih “neprijateljima srpskog naroda i rušiteljima Republike Srpske”, uz tvrdnju da su dobili stranu pomoć.
U izvještaju je istaknuto da su, osim udruženja novinara u BiH, reagovali i predstavnici Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, kao i Kancelarija visokog predstavnika Ujedinjenih nacija za ljudska prava.
“Profesionalna udruženja izjavila su da će istraživanje kriminala i korupcije, pozivanje na odgovornost i dokumentovanje priča postati nemoguće po novom zakonu”, naglašeno je u ovom dokumentu. Dodaju i da su novinari mete ne samo zbog pisanja o korupciji i prozivanje predstavnika vlasti, već i zbog pisanja o ratu u Ukrajini, tvrdeći da su pod pritiskom novinari koji kritikuju rusku invaziju na Ukrajinu.
Takođe ističu da su razni akteri iz oblasti politike i biznisa već počeli da koriste nove odredbe zakona o kriminalizaciji klevete.
“Javne ličnosti, političari, pravosudni zvaničnici i direktori javnih preduzeća širom zemlje nastavili su sa podnošenjem građanskih tužbi za klevetu protiv novinara, što je često rezultiralo novčanim kaznama. Slučajevi klevete se koriste i za finansijski i politički pritisak na medije i novinare. Podaci Linije za pomoć slobodnim medijima i Vijeća za štampu ukazuju da raste broj građanskih slučajeva klevete protiv novinara i urednika”, dodaju oni i ističu da je u RS u pripremi i zakon koji bi aktiviste mogao označiti kao strane agente.
U Stejt departmentu, osim toga, tvrde da su izbori 2022. godine u BiH bili nepošteni te da postoje kredibilni podaci o mogućim prevarama.
“Međunarodni posmatrači su izvijestili da je organizovana prevara bila posebno ozbiljna i vjerovatno odlučujuća u trci za predsjednika RS”, tvrdi se u ovom dokumentu. Dodaje se da su posmatrači registrovali probleme u pogledu tajnosti glasanja zbog rasporeda biračkih mjesta i nedosljedne primjene proceduralnih mjera zaštite, uglavnom tokom procesa glasanja.
“Posmatrači, uključujući koaliciju ‘Pod lupom’, prijavili su zloupotrebu javnih resursa tokom izborne kampanje”, dodaje se.
Tvrde da je korupcija i dalje prisutna u procesima javnih nabavki, lokalnoj upravi i postupcima zapošljavanja u javnoj upravi.
“Aktivisti smatraju da je policijska nekažnjivost široko rasprostranjena, a postoje i stalni izvještaji o korupciji u sigurnosnim snagama na svim nivoima”, navedeno je u ovom dokumentu.
Za izazivanje političkih tenzija optužili su aktere na svim stranama, ali su se posebno osvrnuli na Dodika i vlasti u RS.
“Vlasti u RS preduzele su kontinuirane akcije koje su potkopale državne institucije, povećavaju međuetničke tenzije i ograničavaju slobodu okupljanja i izražavanja. Eskalacija verbalnih i pravnih napada predsjednika Dodika ugrozila je ustavni poredak zemlje, a retorika podjela i zapaljivosti doprinijela je povećanju političkih i etničkih tenzija u cijeloj zemlji”, dodali su.