BANJALUKA SE GUŠI U ZAGAĐENJU, A MJERE BEZ DOKAZANOG UČINKA: Struka traži novi urbanistički plan i konkretne rezultate!

Banjaluka je već na početku sezone grijanja suočena s ozbiljnim zagađenjem vazduha, a stručnjaci upozoravaju da dosadašnje aktivnosti Gradske uprave nisu praćene dokazima koji bi pokazali koliko su zaista doprinijele smanjenju koncentracije štetnih čestica, piše Mondo

Dok iz Gradske uprave tvrde da je intenzivno pranje ulica donijelo rezultate, profesor i šef Katedre za termotehniku Mašinskog fakulteta u Banjaluci dr Petar Gvero ocjenjuje da problem zahtijeva mnogo ozbiljniji i dugoročniji pristup.

Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda, na referentnoj mjernoj stanici u Lazarevu tokom prvih 16 dana novembra čak devet dana prosječna dnevna koncentracija PM10 čestica premašila je dozvoljenih 50 mikrograma po kubnom metru.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Zakonski propisi dozvoljavaju najviše 35 dana prekoračenja tokom kalendarske godine, što znači da je za samo 16 dana novembra dostignuto oko 26 odsto tog godišnjeg limita.

Posebno zabrinjavajući podaci zabilježeni su 9. novembra, kada je dnevni prosjek PM10 iznosio 112 mikrograma po kubnom metru. Istog dana u 22 časa satna koncentracija PM10 dostigla je 236, a PM2.5 čak 213 mikrograma po kubnom metru.

Riječ je o satnim vrijednostima koje se ne mogu direktno porediti s dnevnim graničnim vrijednostima, ali ukazuju na intenzitet zagađenja.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Devet dana prekoračenja za samo 16 dana novembra

Gvero upozorava da zagađenje u Banjaluci nije sezonski incident, već višegodišnji problem za koji još nije pronađeno trajno rješenje.

Pozivajući se na podatke Fondacije „Prodiši“ i izvještaje RHMZ-a za mjernu stanicu u Lazarevu, navodi da je broj dana s prekoračenjem PM10 čestica iznosio 128 u 2022. godini, 83 u 2023, 81 u 2024. i 80 u 2025. godini.

Svi ovi rezultati višestruko premašuju zakonski dozvoljenih 35 dana godišnje.

Profesor ističe da mjerenja na jednoj stanici ne mogu pružiti potpunu sliku izloženosti stanovnika na cijelom području grada. Zbog toga smatra da je neophodna kvalitetnija mreža mjernih stanica s javno dostupnim podacima.

Neformalnu mrežu senzora PurpleAir ocjenjuje kao korisnu pomoć građanima, ali naglašava da ona ne može zamijeniti referentna mjerenja.

Na pitanje o stanju na tri mjerne lokacije – Centru, Boriku i Paprikovcu – iz Instituta za zaštitu i ekologiju Republike Srpske odgovorili su da trenutno ne mogu iznositi neprovjerene brojčane pokazatelje.

Kako su objasnili, precizno utvrđivanje broja dana s prekoračenjima i poređenje lokacija zahtijevaju posebnu statističku obradu i validaciju podataka.

Iz Gradske uprave su, s druge strane, potvrdili da se u Lazarevu bilježe periodična prekoračenja dnevnih graničnih vrijednosti, dok se na Paprikovcu zagađenje PM10 česticama pojavljuje u satnim vrijednostima.

Šta je Grad uradio i koje su mjere zaista dale rezultate?

Banjaluka je početkom godine usvojila Kratkoročni plan za smanjenje koncentracija zagađujućih materija u vazduhu. Međutim, Gvero smatra da građani moraju dobiti jasne odgovore o tome koje su mjere iz tog dokumenta aktivirane tokom novembarskih epizoda zagađenja.

Plan predviđa pragove upozorenja od 90 mikrograma po kubnom metru za dnevni prosjek PM10 i 50 mikrograma za PM2.5, uz dodatne uslove za aktiviranje interventnih mjera.

S obzirom na to da je 9. novembra dnevni prosjek PM10 dostigao 112 mikrograma po kubnom metru, Gvero postavlja pitanje šta je Grad tada konkretno preduzeo.

On traži da javnosti budu dostupni podaci o proglašenim epizodama zagađenja, odlukama nadležnih tijela i izvještajima o sprovedenim aktivnostima.

Među mjerama koje navodi Gradska uprava su pranje i čišćenje ulica, kontrola spaljivanja otpada i kotlovnica, edukativna kampanja u svih 57 mjesnih zajednica, subvencije za javni prevoz, uređenje zelenih površina, širenje daljinskog grijanja i energetska sanacija objekata.

Međutim, Gvero upozorava da za većinu ovih aktivnosti nisu predstavljeni podaci koji bi pokazali njihov stvarni uticaj na koncentracije štetnih čestica.

„Informacija da je neka mjera sprovedena nije istovremeno dokaz da je smanjila zagađenje“, ocjenjuje profesor.

Posebno ističe da pranje ulica može smanjiti podizanje prašine, ali ne uklanja fine čestice koje nastaju sagorijevanjem drveta, uglja i drugih goriva.

Iz Gradske uprave, ipak, tvrde da su dosadašnje aktivnosti donijele značajne pomake.

„Potrebno je napomenuti da je intenzivno pranje ulica dovelo do rezultata tako da u odnosu na isti period prethodne godine nemamo značajno zagađenje vazduha po pitanju lebdećih čestica“, naveli su iz Grada.

Dodali su da je za rješavanje problema potrebno uključivanje svih republičkih institucija.

Struka predlaže hitne mjere za ovu zimu

Za ostatak sezone grijanja Gvero predlaže dosljednu primjenu postojećeg plana, uz objavljivanje mjerenja u realnom vremenu i prognoza zagađenja za naredna 24 do 48 časova.

Smatra da je potrebno uvesti jedinstvena uputstva za škole, vrtiće i sportske klubove o ograničavanju aktivnosti na otvorenom tokom epizoda visokog zagađenja.

Među prijedlozima su i razmatranje upotrebe HEPA prečišćivača vazduha u prostorijama u kojima borave djeca, pojačane kontrole ložišta i spaljivanja otpada, uključujući večernje sate i vikende, te privremeno povoljniji javni prevoz tokom najzagađenijih dana.

Gvero naglašava da domaćinstvima koja nemaju finansijske mogućnosti za promjenu načina grijanja treba ponuditi konkretnu podršku, umjesto da se rješenje zasniva isključivo na kažnjavanju.

Dugoročno, do 2031. godine i nakon toga, predlaže uspostavljanje registra individualnih i većih ložišta, širenje daljinskog grijanja uz kontrolu emisija, zamjenu neefikasnih peći i kotlova, uvođenje toplotnih pumpi gdje je to opravdano i subvencije za prelazak na čistije izvore energije.

Kao prvi korak, iz Gradske uprave najavljuju da će u saradnji s Fondacijom „Prodiši“ početi popis individualnih ložišta u mjesnim zajednicama Lazarevo 1 i 2.

Bez novog urbanističkog plana nema trajnog rješenja?

Jedan od najvažnijih prijedloga profesora Gvere odnosi se na urbanističko planiranje Banjaluke.

On podsjeća da je posljednji Urbanistički plan grada usvojen 1975. godine, za planski period do 1990. godine, dok se razvoj u međuvremenu uglavnom usmjeravao pojedinačnim regulacionim planovima i njihovim izmjenama.

Prema njegovoj ocjeni, problem zagađenja ne može se dugoročno riješiti ulaganjem u grijanje i saobraćaj ukoliko se istovremeno nastavlja izgradnja bez savremenog i integralnog urbanističkog planiranja.

Posebno je važno, smatra, stručno ispitati u kojoj mjeri dosadašnja izgradnja utiče na disperziju zagađenja i da li je potrebno zaštititi ventilacione koridore.

Gvero traži i izradu sveobuhvatne studije porijekla zagađenja, zasnovane na hemijskom sastavu PM2.5 i PM10 čestica, inventaru emisija i modeliranju njihovog širenja.

Da Banjaluka nema dovoljno podataka za precizno utvrđivanje izvora zagađenja potvrđuju i odgovori Instituta za zaštitu i ekologiju Republike Srpske.

Iz ove ustanove objašnjavaju da se procentualni doprinos individualnih ložišta, saobraćaja i industrije ne može utvrditi samo mjerenjem ukupnih koncentracija PM10 i PM2.5 čestica. Za takvu analizu potrebne su dodatne hemijske analize i odgovarajući modeli raspodjele izvora.

Institut smatra da je takva studija veoma značajna za pravilno usmjeravanje mjera zaštite vazduha, ali upozorava da bi iznošenje konkretnih procenata bez metodološki odgovarajuće analize bilo naučno neutemeljeno.

Kao početni cilj, Gvero predlaže dostizanje zakonskog limita od najviše 35 dana prekoračenja PM10 godišnje, uz redovno objavljivanje godišnjih prosjeka PM2.5, broja domaćinstava koja su prešla na čistije grijanje i broja energetski obnovljenih objekata.

Njegova poruka je da uspjeh gradskih mjera ne treba mjeriti brojem saopštenja, kampanja i najavljenih aktivnosti, već stvarnim smanjenjem emisija i broja dana s prekomjernim zagađenjem.

„Konačno, uspjeh ne treba mjeriti brojem saopštenja, kampanja i najavljenih aktivnosti, nego njihovim stvarnim rezultatima: manjim emisijama, manjim brojem dana sa prekomjernim zagađenjem i zdravijim vazduhom koji građani Banjaluke udišu“, zaključuje Gvero.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije