Četiri zemlje odbijaju finansirati Ukrajinu. Njemačka prijeti blokadom budžeta EU-a

EUROPSKA komisija namjerava predložiti novi zajam od 45 milijardi eura za pomoć Ukrajini, koji bi bio osiguran jamstvima iz zajedničkog proračuna Europske unije. Prijedlog dolazi u trenutku kad se Kijev priprema za najtežu zimu od početka ruske invazije, piše Financial Times.

Procjenjuje se da će ukrajinskom proračunu iduće godine nedostajati 70 milijardi eura. Europska komisija obvezala se pokriti dvije trećine tog iznosa i pozvala je ostale zapadne saveznike da također pojačaju svoju potporu.

Prema informacijama četiriju osoba upućenih u plan, Komisija će u srijedu državama članicama predstaviti prijedlog zaduživanja na teret proračuna EU-a. Model financiranja bio bi jednak onome koji je korišten za postojeći zajam Kijevu od 90 milijardi eura.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Ta su sredstva bila namijenjena za potrebe Ukrajine tijekom ove i iduće godine, ali su sve veća ratna razaranja stvorila dodatni financijski manjak. Kod prethodnog zajma od 90 milijardi eura, tri države – Češka, Slovačka i Mađarska – dobile su izuzeće od plaćanja troškova kamata.

Njemačka uvjetuje proračun pomoći Ukrajini

Za novi zajam od 45 milijardi eura potrebna je suglasnost svih 27 država članica. Međutim, iste tri zemlje, kojima se pridružila i Bugarska, već su najavile da ne namjeravaju sudjelovati u budućem financiranju Ukrajine.

Takav stav potaknuo je njemačkog kancelara Friedricha Merza da prošli tjedan zaprijeti blokadom dogovora o proračunu Unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Svoj pristanak uvjetuje sudjelovanjem svih članica u financiranju Ukrajine iduće godine i u budućnosti.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Njemačka je najveći uplatitelj u proračun EU-a i najveći europski bilateralni donator Kijeva. S druge strane, četiri zemlje koje se protive sudjelovanju u financiranju redom su neto primateljice sredstava iz proračuna Unije.

Strategija povezivanja odluka

Nakon Merzove prijetnje, odluke o pomoći Ukrajini i o zajedničkom proračunu Unije postale su čvrsto povezane, potvrdile su tri osobe upoznate s pregovorima. Čelnici EU-a raspravljat će o oba pitanja na sastanku u Bruxellesu 26. i 27. studenoga, a cilj je postići dogovor do kraja godine.

Povezivanje ovih tema smatra se načinom da se osigura buduće financiranje Ukrajine i zaštiti od mogućih veta. Zemlje koje ovise o sredstvima iz EU proračuna tako će morati birati između podrške Kijevu i rizika od gubitka europskog novca.

“Time ulozi postaju veći, ali to ujedno znači da nema šanse da se ova pitanja rješavaju odvojeno. Sve je dio jednog velikog paketa”, rekao je jedan od izvora upućenih u situaciju.

Glasnogovornik Europske komisije nije želio komentirati ove informacije. Bruxelles i Berlin strahuju da će osiguravanje sredstava za Ukrajinu postati sve teže s obzirom na predstojeće izbore u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Poljskoj. Čelnica francuske desnice Marine Le Pen, koja prema anketama vodi uoči predsjedničkih izbora u travnju, već je najavila da će obustaviti potporu Ukrajini ako postane predsjednica.

Zabrinutost među članicama

Ipak, neki upozoravaju da bi ovakva taktika mogla imati suprotan učinak ako države steknu dojam da ih se ucjenjuje.

Češki premijer Andrej Babiš u pismu predsjedniku Europskog vijeća Antóniju Costi napisao je da “dogovor o budućem financiranju Ukrajine ne smije biti preduvjet za usvajanje idućeg višegodišnjeg financijskog okvira”.

U pismu u koje su mediji imali uvid Babiš dodaje: “Unija mora zadržati sposobnost definiranja i financiranja vlastitih dugoročnih politika i prioriteta, bez obzira na razvoj situacije”.

Određenu zabrinutost izrazile su i zemlje koje podržavaju Ukrajinu, poput Irske. “Neke zemlje to sada povezuju s pregovorima o proračunu EU-a, što me donekle brine. Ipak, razumijem zašto to rade jer su neke države dale vrlo značajne doprinose”, izjavio je irski premijer Micheál Martin na prošlotjednom samitu čelnika EU-a.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije