Nedostatak kvalifikovane radne snage postaje sve izraženiji problem širom Evrope, a među zanimanjima koja poslodavci najteže popunjavaju nalaze se nastavnici, zdravstveni radnici i stručnjaci za informacione tehnologije. S druge strane, radnike za jednostavnije fizičke poslove, pripremu hrane i prodaju uglavnom je lakše pronaći.
To pokazuje istraživanje Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), koje ukazuje na velike razlike između ponude i potražnje za radnom snagom na evropskom tržištu.
Prema izvještaju o nedostatku kvalifikovanih radnika, nastavnici su u prosjeku najteže dostupna kategorija zaposlenih u obuhvaćenim evropskim državama, a slijede zdravstveni i IT stručnjaci, prenosi Euronews.
Analiza, zasnovana uglavnom na podacima iz 2024. godine, obuhvatila je 27 evropskih zemalja, među kojima su i Norveška, Švajcarska, Turska i Velika Britanija.
Zdravstveni radnici nedostaju u 23 evropske zemlje
Nastavnici se nalaze među pet najteže dostupnih zanimanja u 13 analiziranih država, dok su zdravstveni i IT stručnjaci u toj kategoriji u po 12 zemalja.
Kada se posmatra ukupna dostupnost radne snage, nedostatak zdravstvenih stručnjaka zabilježen je u čak 23 od 27 analiziranih zemalja. Nastavnici nedostaju u 21 državi, a IT stručnjaci u 18.
Predstavnici Evropske federacije udruženja medicinskih sestara (EFN) upozoravaju da zdravstveni sistemi širom Evrope sve teže privlače i zadržavaju medicinsko osoblje. Kao glavne probleme navode prevelik broj pacijenata po zaposlenom, nesigurne radne uslove, niske plate i ograničene mogućnosti profesionalnog napredovanja.
Predsjednik Stalnog odbora evropskih ljekara Ole Johan Bakke istakao je da se ljekari suočavaju sa sve dužim radnim vremenom i povećanim opterećenjem. Takvi uslovi, upozorava, doprinose profesionalnom sagorijevanju i smanjuju privlačnost ljekarske profesije.
Nedostaje i nastavnika, a digitalizacija povećava potražnju za IT stručnjacima
Problemi nisu ograničeni samo na zdravstvo. Obrazovni sistemi takođe se suočavaju sa sve većim poteškoćama u pronalaženju i zadržavanju nastavnog kadra.
Generalni sekretar Evropske federacije poslodavaca u obrazovanju Daniel Wisniewski upozorio je da nedostatak nastavnika više nije samo pitanje popunjavanja slobodnih radnih mjesta, već i dugoročne privlačnosti nastavničke profesije.
Prema njegovim riječima, nastavnici se suočavaju sa sve većim administrativnim obavezama, zahtjevima digitalizacije nastave i dodatnom odgovornošću za dobrobit učenika.
Istovremeno, ubrzana digitalizacija povećava potražnju za stručnjacima u sektoru informacionih i komunikacionih tehnologija.
Ipak, situacija nije ista u svim državama. U Danskoj, Finskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Norveškoj i Švedskoj ponuda i potražnja za IT stručnjacima uglavnom su uravnotežene. Nasuprot tome, Austrija, Švajcarska i Velika Britanija bilježe relativni višak radne snage u ovom sektoru.
Koja zanimanja je najlakše pronaći?
Dok se poslodavci u zdravstvu, obrazovanju i IT sektoru suočavaju sa manjkom stručnjaka, radnike za jednostavnije poslove uglavnom pronalaze lakše.
Prema istraživanju OECD-a, fizički radnici spadaju među najlakše dostupne kategorije zaposlenih u 21 analiziranoj zemlji. Pomoćno osoblje u pripremi hrane lakše je pronaći u 17 država, dok je takva situacija sa radnicima na jednostavnim poslovima u 16 zemalja.
Ipak, i ovdje postoje značajne razlike među državama.
U Norveškoj je najteže pronaći fizičke radnike, u Španiji pomoćno osoblje za pripremu hrane, dok Francuska bilježi najveći relativni nedostatak radnika na jednostavnim poslovima.
Rezultati istraživanja pokazuju da evropsko tržište rada istovremeno ima ozbiljan manjak određenih kvalifikovanih kadrova i lakšu dostupnost radnika za pojedine jednostavnije poslove, što predstavlja jedan od važnih izazova za buduće zapošljavanje i razvoj privrede.