Opasan rudarski otpad iz rudnika Rupice u Varešu završavao je na lokalnoj deponiji Veovača, utvrdila je federalna inspekcija, dok ekološki aktivisti upozoravaju da je sumnjivi materijal možda odlagan i na deponiji Kota.
Prema nalazima inspekcije, na Veovaču je odvezeno čak 1.095 tona otpada iz rudnika kompanije „DPM Metals BH Vareš“. Naknadnim analizama utvrđene su povećane koncentracije teških metala, zbog čega se odloženi mulj može smatrati opasnim otpadom.
Slučaj otvara ozbiljna pitanja o načinu zbrinjavanja rudarskog otpada, kontroli deponija i mogućim posljedicama po životnu sredinu. Posebno zabrinjava činjenica da je na prvobitnoj lokaciji odlaganja iznad Vrućeg potoka u međuvremenu došlo do pojave klizišta.
Inspekcija utvrdila nepravilnosti, otpad odlagan u improvizovane jame
Prema obrazloženju Federalne uprave za inspekcijske poslove, federalni vodni inspektor je u više navrata kontrolisao poslovanje kompanije „DPM Metals BH Vareš“ na lokalitetu rudnika Rupice.
Tokom nadzora 24. decembra 2025. godine utvrđeno je da je laguna za otpadne vode bila napunjena muljem, koji je odvožen iznad parking-prostora rudnika i odlagan u dvije improvizovane jame.
Tamo je miješan sa drugim rudarskim materijalom, ocjeđivan, a potom transportovan prema deponiji Veovača.
Inspekcija je utvrdila da lokacija na kojoj se obavljalo takvo postupanje nije bila predviđena vodnom dozvolom, kao i da kompanija nije predočila dokaz da se otpad zbrinjava preko ovlaštenog pravnog lica.
Federalni inspektor je 22. januara 2026. godine izrekao korektivnu upravnu mjeru kojom je naređeno uklanjanje otpada iz lagune i dvije improvizovane jame putem ovlaštene kompanije.
Međutim, prema navodima iz inspekcijskog obrazloženja, naložene aktivnosti nisu izvršene ni nakon više mjeseci.
Na Veovaču odvezeno 1.095 tona otpada, pojavilo se i klizište
Tek krajem avgusta angažovana je kompanija „Almy Transport“ iz Zenice, koja je na deponiju Veovača odvezla ukupno 1.095 tona rudarskog otpada.
Problem je u tome što za ovu lokaciju nije bio propisan dovoz i deponovanje opasnog i neopasnog otpada.
Dodatnu zabrinutost izazvala je pojava klizišta na prvobitnoj lokaciji odlaganja, iznad Vrućeg potoka, koji se uliva u Trstionicu, desnu pritoku rijeke Bosne.
Naknadno je utvrđeno da se otpadni mulj može smatrati opasnim zbog povećanih koncentracija teških metala.
Aktivisti sumnjaju da je otpad završavao i na deponiji Kota
Miroslav Pejčinović, predsjednik Ekološke udruge „Opstanak“ Vareš, rekao je za „Nezavisne novine“ da je inspekcija potvrdila nepravilnosti u odlaganju otpada iz rudnika Rupice na Veovači.
Zbog ovog slučaja, kako je naveo, podnesena je prijava Kantonalnom tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona.
Pejčinović tvrdi da snimci koje je organizacija objavila prikazuju transport i rasipanje materijala tokom septembra.
„Snimci koji su objavljeni na našoj stranici su iz septembra, kad se sve to vozilo i rasipalo po cesti. To je radila kompanija ‘Almy Transport’ iz Zenice, i oni su samo kasnije sve to zgrnuli sa ceste, pored puta, što se može vidjeti i na snimcima“, rekao je Pejčinović.
Posebno je upozorio na sumnje da je sličan materijal odlagan i na lokalnoj komunalnoj deponiji Kota.
Prema njegovim riječima, ekološka udruženja dobijala su prijave da se i na toj lokaciji odlažu količine sumnjivog materijala koji izgledom podsjeća na otpad iz rudnika Rupice.
„Oni su tu dovozili otpad, a mi smo pisali kantonalnoj i federalnoj inspekciji, ali su oni, prije nego što je izašla inspekcija, to zatrpali strojevima, a inspekcija je navela da ništa nisu našli“, tvrdi Pejčinović.
Dodao je da deponija Kota ima odobrenje za odlaganje komunalnog otpada, zbog čega bi eventualno odlaganje rudarskog materijala na toj lokaciji zahtijevalo dodatno ispitivanje.
Mulj nastaje tokom rudarskih radova, upozorenja zbog teških metala
Pejčinović objašnjava da je sporni materijal mulj koji nastaje tokom procesa bušenja u rudniku.
„Oni koriste vodu, koja kruži, a zatim se odlaže u priručne bazene iskopane u stijenama u kojima se taloži taj mulj. Oni bi njega trebali, s obzirom na to da je iz rudnika gdje se kopaju teški metali, posebno zbrinjavati“, istakao je.
Slučaj dodatno dobija na značaju zbog ranijih upozorenja o prisustvu olova u krvi stanovnika Vareša.
Podsjetimo, sredinom decembra 2025. godine zabilježeno je masovno prisustvo olova kod stanovnika ovog područja. Tada je kod 44 osobe različitih generacija utvrđeno prisustvo olova u krvi, dok su kod njih 17 vrijednosti zahtijevale hitnu medicinsku reakciju.
Zbog toga je posebno važno utvrditi porijeklo i sastav odloženog materijala, način njegovog zbrinjavanja i eventualni uticaj na okolinu i zdravlje stanovništva.