Njemački Bundestag usvojio je danas, 13. novembra, opsežnu reformu zakona o obavještajnim službama kojom se značajno proširuju ovlašćenja za borbu protiv špijunaže, terorizma i sabotaža.
Nova zakonska rješenja omogućavaju tajnim službama, pod određenim uslovima, da ulaze u privatne stanove, proširuju nadzor telekomunikacija i koriste biometrijske podatke, dok će Savezna obavještajna služba (BND) dobiti mogućnost da u inostranstvu onesposobljava serversku infrastrukturu koju koriste hakerske grupe.
Za reformu je glasalo 309 poslanika, protiv je bilo 190, dok je 71 poslanik bio uzdržan, prenosi „Špigl“, a izvještava Tanjug.
Tajne službe dobijaju mogućnost ulaska u privatne stanove
Reformom se proširuju ovlašćenja Savezne službe za zaštitu ustavnog poretka (BfV), koja više neće biti ograničena isključivo na prikupljanje informacija i nadzor pojedinaca.
Pod određenim zakonskim uslovima, služba će moći tajno da ulazi u privatne stanove i preduzima mjere radi pronalaženja i uklanjanja eksploziva i oružja.
Nova pravila predviđaju i dodatne mogućnosti nadzora telekomunikacija, kao i upoređivanje biometrijskih podataka.
Ipak, ovlašćenja za hapšenja i pretrese koji se sprovode uz prisustvo javnosti ostaju u nadležnosti policije.
BND dobija mogućnost onesposobljavanja hakerskih servera
Proširena ovlašćenja dobiće i Savezna obavještajna služba (BND), koja je zadužena za obavještajne aktivnosti izvan Njemačke.
Prema novim zakonskim rješenjima, BND će moći da sprovodi konkretne operativne akcije u inostranstvu, uključujući onesposobljavanje servera koje koriste hakerske grupe povezane sa stranim državama.
Cilj je da Njemačka dobije veće mogućnosti za suprotstavljanje sajber-napadima, sabotažama i drugim oblicima djelovanja stranih aktera.
Reforma predviđa i formiranje posebnog tijela sastavljenog od bivših sudija, koje će unaprijed provjeravati zakonitost određenih mjera obavještajnih službi.
Vlada: Njemačka je meta hibridnih prijetnji
Reformu su pokrenule vladajuće stranke CDU i CSU, zajedno sa Socijaldemokratskom partijom Njemačke (SPD).
Kako navodi „Špigl“, izmjene predstavljaju odgovor na pogoršanu bezbjednosnu situaciju i pojačane aktivnosti stranih obavještajnih službi, prije svega iz Rusije, Kine i Irana.
Jedan od ciljeva je i smanjenje zavisnosti Njemačke od obavještajnih podataka koje dobija od partnerskih država.
Njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint ocijenio je da je riječ o „reformi vijeka“.
„Mi smo meta hibridnih prijetnji“, izjavio je Dobrint, dodajući da je „Njemačka postala operativno područje za terorizam, ekstremizam i djelovanje stranih sila“.
Prema njegovim riječima, obavještajne službe će zahvaljujući novim pravilima konačno dobiti stvarna ovlašćenja za obavljanje svojih zadataka.
Opozicija upozorava na stvaranje nove tajne policije
Proširenje ovlašćenja izazvalo je kritike opozicije, koja je upozorila da se reformom narušava dosadašnje razdvajanje nadležnosti policije i obavještajnih službi.
Kritičari smatraju da bi nova zakonska rješenja mogla dovesti do prevelike koncentracije moći u rukama tajnih službi.
Dobrint je odbacio optužbe da se reformom stvara nova „tajna policija“, nazivajući takve tvrdnje besmislenim i istorijski neodgovornim.
Istakao je da je cilj izmjena zaštita demokratije i sposobnost države da odgovori na savremene bezbjednosne prijetnje.
Reforma tako otvara važno pitanje ravnoteže između nacionalne bezbjednosti i zaštite privatnosti građana, posebno zbog novih mogućnosti tajnog ulaska u stanove i proširenog nadzora.