Razmjena ratnih zarobljenika i dogovor o nastavku razgovora jedini su konkretni rezultati dosadašnjih diplomatskih aktivnosti usmjerenih na okončanje rata u Ukrajini, ocijenio je spoljnopolitički komentator i nekadašnji dopisnik iz Berlina Miroslav Stojanović.
Govoreći o susretima američkih, ruskih i ukrajinskih predstavnika u Abu Dabiju, kao i razgovorima američkih specijalnih izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, Stojanović je za Euronews Srbija rekao da je ponovno otvaranje pregovora značajno, ali da je put do ozbiljnijeg mirovnog sporazuma i dalje dug.
Prema njegovoj procjeni, razmjena bi mogla obuhvatiti između 1.000 i 1.500 zarobljenika sa obje strane, što bi predstavljalo važan humanitarni pomak.
„Ništa se nije moglo očekivati na tom prvom sastanku. To je devet mjeseci pauze, tako da je dobro da se otvore, na neki način, malo ta vrata, ali je dug put do jednog ozbiljnijeg sporazuma“, rekao je Stojanović.
Kao pozitivan pomak izdvojio je i mogućnost širenja inicijative koja je već sprovedena u jednom ukrajinskom gradu, uz angažman prve dame SAD Melanije Tramp.
Donbas i bezbjednosne garancije ostaju najveće prepreke
Prema riječima Stojanovića, suštinski sporovi između Moskve i Kijeva i dalje se odnose na teritorije i bezbjednost. Ukrajina traži garancije koje bi spriječile novu rusku agresiju, dok Moskva insistira na svojim zahtjevima u vezi sa teritorijama koje je stavila pod kontrolu.
Posebno osjetljivo pitanje predstavlja dio Donbasa koji je i dalje pod kontrolom ukrajinskih snaga.
Stojanović objašnjava da se na tom području nalaze značajna vojna utvrđenja, zbog čega ono ima veliki strateški značaj. Ukrajinska strana strahuje da bi eventualno povlačenje sa tih položaja ruskim snagama otvorilo prostor za dalje napredovanje.
„To je strateški teren gde su najveća ukrajinska utvrđenja. Ukrajinci se plaše da bi, ako Rusi pređu na tu stranu, bio otvoren čitav ravan prostor i da bi mogli lako da napreduju prema Kijevu“, naveo je Stojanović.
Pored vojnog značaja, Donbas raspolaže i značajnim prirodnim resursima. Riječ je, između ostalog, o uglju važnom za ukrajinsku metaluršku industriju, kao i o litijumu i drugim mineralnim sirovinama.
„Bitka nije samo oko tih 10 ili 15 odsto teritorije, nego i oko toga ko bi mogao da kontroliše teren koji je veoma bogat rudama“, rekao je Stojanović.
Nedostatak povjerenja otežava postizanje mirovnog sporazuma
Govoreći o pozicijama zaraćenih strana, Stojanović je naveo da se Ukrajina poziva na Povelju Ujedinjenih nacija i načelo nepovredivosti teritorijalnog integriteta i suvereniteta.
Sa druge strane, Moskva insistira na zadržavanju teritorija na kojima je uspostavila kontrolu i na jasnom definisanju granica, kako bi se izbjegle nejasne teritorijalne zone koje bi mogle ponovo izazvati političke i vojne sukobe.
Ipak, kao jednu od najvećih prepreka pregovorima Stojanović je izdvojio duboko nepovjerenje između dvije strane.
Podsjetio je na Minske sporazume i Štajnmajerovu formulu, koji su trebalo da doprinesu rješavanju sukoba u istočnoj Ukrajini, ali nisu doveli do trajnog političkog rješenja.
„Nepovjerenje i Ukrajinaca i Rusa prema svim dogovorima sasvim je razumljivo“, zaključio je Stojanović.
Evropa se uključuje u narednu rundu pregovora
Naredna runda razgovora mogla bi imati širi međunarodni format, s obzirom na najavu da će u pregovorima učestvovati i evropske zemlje.
To je potvrdio Džared Kušner nakon sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Dablinu 12. novembra.
„Ovaj dogovor ne možemo zaključiti bez Evropljana za pregovaračkim stolom“, rekao je Kušner, prenosi BBC News Russian.
Učešće evropskih predstavnika potvrdio je i američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof, navodeći da je za takav format dobio saglasnost ruskog predsjednika Vladimira Putina.
„Evropljani će se pridružiti na narednom sastanku, što smatramo veoma važnim trenutkom, jer su oni naši partneri i važno nam je da učestvuju“, izjavio je Vitkof, prenosi Reuters.
Putin je, međutim, ukazao na ozbiljne razlike u odnosima Moskve i Evropske unije. Tvrdi da Rusija nikada nije odbijala dijalog sa evropskim zemljama, već da su upravo one prekinule komunikaciju.
Ranije je AFP objavio da bi tri evropske zemlje mogle poslati savjetnike ili diplomate na predstojeće razgovore.
Da li je moguć susret Putina i Merkelove?
Stojanović ne očekuje bilateralni susret ruskog predsjednika Vladimira Putina i bivše njemačke kancelarke Angele Merkel u skorije vrijeme, ali smatra da bi do njihovog susreta moglo doći na samitu G20 u Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema njegovoj ocjeni, Merkelova je među rijetkim evropskim političarima koji bi mogli voditi ozbiljan razgovor sa Putinom.
„Ona je jedini evropski državnik koji sada može da razgovara sa Putinom“, ocijenio je Stojanović.
Kao jedan od razloga naveo je političke i ekonomske probleme sa kojima se, prema njegovoj procjeni, suočava aktuelni njemački kancelar Fridrih Merc, kao i činjenicu da se francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu približava kraj mandata.
Ipak, za sada nema potvrde da će do takvog susreta zaista doći.
Uprkos diplomatskim kontaktima i najavama šireg formata pregovora, ključna pitanja ostaju neriješena. Sudbina spornih teritorija, bezbjednosne garancije za Ukrajinu i Rusiju, kao i nedostatak povjerenja, i dalje predstavljaju najveće prepreke postizanju trajnog mirovnog sporazuma.