Kada pogledate kartu Jadranskog mora, geografija djeluje kao da se neko grubo našalio. Između dva dijela hrvatske obale nalazi se uski pojas od svega 21,2 kilometra, ostavljajući Bosnu i Hercegovinu s malim izlazom na Jadransko more, na čijem je kraju smješten Neum.
Na prvi pogled, ovaj neobičan „prozor u svijet“ izgleda kao administrativna greška ili slučajnost nastala tokom crtanja granica. Istina je, međutim, daleko intrigantnija: današnja bh. obala rezultat je istorijskih političkih i diplomatskih interesa, koji su se oblikovali prije više od tri vijeka, u vrijeme nadmetanja velikih sila na Balkanu.
1. Karlovački mir (1699): Kada je diplomatija oblikovala mapu
Da bismo shvatili zašto BiH izlazi na Jadran upravo na ovom mjestu, moramo se vratiti u 1699. godinu, u vrijeme zaključenja Karlovačkog mira.
Tada su se za prevlast na istočnoj obali Jadrana nadmetali:
- Osmansko carstvo, koje je kontrolisalo veliko područje balkanskog zaleđa;
- Mletačka Republika (Mleci), koja je širila svoje posjede duž jadranske obale;
- Dubrovačka Republika, mala, ali ekonomski i pomorski značajna država koja je nastojala sačuvati svoju nezavisnost.
Dubrovčani su željeli izbjeći neposrednu kopnenu granicu s Mletačkom Republikom, svojim političkim i trgovačkim rivalom. Zbog toga su nastojali osigurati da između dubrovačkih posjeda i mletačkih teritorija postoji prostor pod osmanskom kontrolom.
U tom kontekstu važnu ulogu dobila su područja Kleka i Neuma na sjeverozapadu, kao i Sutorine na jugoistoku.
Dubrovački Senat je 30. novembra 1699. donio odluku o ustupanju ovih područja Osmanlijama. Važno je naglasiti da Dubrovačka Republika nije bila potpisnica Karlovačkog mira i da Neum nije jednostavno predat Osmanlijama samim potpisivanjem tog sporazuma.
Time je stvoren teritorijalni pojas pod osmanskom vlašću koji je razdvajao dubrovačke posjede od mletačkih teritorija i sprečavao njihovu neposrednu kopnenu granicu.
Neum je tako ostao u osmanskom teritorijalnom prostoru, a taj istorijski raspored imao je dugoročne posljedice za političku geografiju ovog dijela Jadrana.
2. Od carstava do današnjih granica: Kako je Neum opstao
Mnogi griješe misleći da je BiH dobila Neum nekim novim međunarodnim sporazumom nakon raspada Jugoslavije. Istorija je tekla drugačije:
- Austro-Ugarska (1878/1908): Austro-Ugarska je 1878. okupirala Bosnu i Hercegovinu, a 1908. je formalno anektirala. Neum je ostao u okviru Bosne i Hercegovine.
- Jugoslavija (1918–1991): Nakon Prvog svjetskog rata BiH je postala dio Kraljevine SHS, a poslije Drugog svjetskog rata jedna od republika socijalističke Jugoslavije. Neum je pripadao Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini.
- Raspad SFRJ: Badinterova komisija potvrdila je princip prema kojem dotadašnje republičke granice postaju međunarodne granice novih država, osim ako se države drugačije dogovore. BiH je tako zadržala teritoriju i granice koje je imala kao jugoslovenska republika, uključujući Neum.
3. Geopolitički presjek: Zašto je Pelješki most promijenio sve?
Decenijama je postojanje Neumskog koridora stvaralo saobraćajne probleme Hrvatskoj. Putovanje automobilom iz pravca Splita prema Dubrovniku podrazumijevalo je prolazak kroz teritoriju BiH i dva prelaska međunarodne granice.
Otvaranjem Pelješkog mosta 2022. godine, Hrvatska je povezala svoje kopno s poluostrvom Pelješac i omogućila putovanje prema Dubrovniku bez prolaska kroz BiH.
Time je riješen dugogodišnji saobraćajni problem, ali status Neuma nije promijenjen. On je ostao jedini izlaz Bosne i Hercegovine na Jadransko more.
4. Pravna pitanja: Ima li BiH pristup otvorenom moru?
Iza turističke slike Neuma krije se i pitanje međunarodnog prava mora.
Bosna i Hercegovina ima morsku obalu i teritorijalne vode u Neumskom zalivu. Međutim, zbog geografskog položaja poluostrva Pelješac, njen morski prostor nema neposredan geografski izlaz prema otvorenom Jadranu.
Prema Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravu mora, brodovi svih država imaju pravo neškodljivog prolaska kroz teritorijalno more, uz poštovanje pravila međunarodnog prava.
Zbog toga je važno razlikovati suverenitet nad vlastitim teritorijalnim vodama od pitanja plovidbe kroz teritorijalne vode druge države i pristupa otvorenom moru.
Ova pitanja imaju i širu međunarodnopravnu dimenziju, posebno kada je riječ o pravima država čiji je geografski položaj nepovoljan za neposredan pristup otvorenom moru.
Zaključak: Lekcija iz istorije
Dvadesetak kilometara obale u Neumu mnogo je više od turističke destinacije. Oni su trag višestoljetnih političkih i diplomatskih odluka koje su oblikovale granice Balkana.
Od Osmanskog carstva i Dubrovačke Republike, preko Mletačke Republike i Austro-Ugarske, do Jugoslavije i današnjih nezavisnih država, Neum je ostao na karti kao podsjetnik da granice ne određuje samo geografija.
Ponekad su odluke donesene prije više od tri vijeka dovoljne da nadžive carstva i ostave trag na političkoj karti čitavog regiona.