Bosna i Hercegovina sve više zaostaje na evropskom putu, a političke blokade, izostanak reformi i neiskorištena evropska sredstva postaju ozbiljan teret za budućnost zemlje. Dok građani u velikoj većini podržavaju članstvo u Evropskoj uniji, političke elite, prema ocjeni profesorice međunarodnih odnosa i stručnjakinje za evropske integracije Lejle Ramić-Mesihović, nemaju dovoljno interesa da mijenjaju sistem koji im već decenijama odgovara.
U razgovoru za N1, Ramić-Mesihović kritikovala je odnos domaćih vlasti prema evropskim integracijama, upozorila na propuštene finansijske mogućnosti, komentarisala izjave Milorada Dodika o preispitivanju evropskog puta BiH, ali i procijenila kako bi promjene u američkom Kongresu mogle uticati na odnos Washingtona prema regionu.
Posebno je upozorila da Bosna i Hercegovina ne koristi ni one pogodnosti koje su joj već dostupne kroz evropske programe, dok se istovremeno zadužuje na komercijalnim tržištima.
Evropski put u zastoju, a političke blokade postaju pravilo
Komentarišući alternativni izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji, koji je analizirao 19 oblasti i ukazao na nazadovanje, Ramić-Mesihović ocijenila je da ni zvanični izvještaj Evropske komisije, objavljen 4. novembra, nije ostavio mnogo prostora za uljepšavanje stvarnosti.
„Mislim da je zvanični izvještaj dao jako dobru dijagnozu stanja i da je mnogo stvari prvi put nazvao pravim imenom. I vetokratije je nazvao vetokratijama, i politički kalkulus političkim kalkulusom. Čini mi se da je ovo izvještaj koji je dosad najbolje opisao sve mehanizme blokade koji su postojali, ne samo na putu evropskih integracija nego generalno na putu boljitka i normalizacije stanja u ovoj zemlji“, kazala je.
Dok Crna Gora napreduje prema mogućem članstvu u Evropskoj uniji do 2028. godine, Bosna i Hercegovina ostaje među zemljama koje najsporije provode reforme.
Kao primjer iz kojeg bi BiH mogla učiti navela je Sjevernu Makedoniju. Ta zemlja, uprkos dugogodišnjim bilateralnim sporovima s Grčkom i Bugarskom, uspijeva koristiti evropska sredstva i ostvarivati konkretne koristi.
„Oni od 2005. godine imaju te bilateralne probleme, prvo s Grčkom, kasnije s Bugarskom. Poslije su došli u veliku krizu kada je riječ o vjeri u Evropsku uniju i evropskom entuzijazmu, ali su trenutno šampioni u korištenju i povlačenju sredstava iz Plana rasta. Uvijek postoji nešto što možemo uraditi. To je i Sjeverna Makedonija shvatila“, naglasila je.
Milioni iz Plana rasta, Erasmus+, roaming i SEPA ostaju neiskorištena prilika
Jedan od najvećih problema, prema njenoj ocjeni, jeste činjenica da Bosna i Hercegovina ne koristi mogućnosti koje joj Evropska unija nudi.
Govoreći o Planu rasta za Zapadni Balkan, Ramić-Mesihović ukazala je na sredstva koja su namijenjena reformama, ali i na konkretne pogodnosti koje bi građani mogli osjetiti – od dodatnih sredstava za Erasmus+ do povoljnijeg roaminga i pristupanja jedinstvenom evropskom području plaćanja, poznatom kao SEPA.
„Ako govorimo o Planu rasta, znamo da se govori o 976 miliona. To su ogromne cifre, milijarde. Nama je nekako sve to pomnoženo s nulom jer taj program ističe naredne godine. U tom programu su stvari poput dodatnih sredstava za Erasmus+, zatim dodatne pogodnosti vezane za roaming s Evropskom unijom“, kazala je.
Posebno je istakla značaj pristupanja SEPA-i, sistema koji omogućava brže i jeftinije prekogranične finansijske transakcije.
„To je jedinstveni evropski prostor za plaćanja, koji omogućava vrlo brze i jeftine finansijske transakcije. Samo mi iz cijelog okruženja nismo u SEPA-i. Žao mi je što je to tako. Mislim da javnosti nećemo saopštiti nikakvu novost ako kažemo da je situacija dosta loša i da se ljudi na vlasti poigravaju sa svima nama i našom budućnošću“, upozorila je.
Ramić-Mesihović podsjetila je i na istraživanja Direkcije za evropske integracije, prema kojima gotovo dvije trećine građana podržava članstvo BiH u Evropskoj uniji.
Međutim, smatra da izborni rezultati često omogućavaju opstanak političkih struktura koje koče evropske reforme.
„Naši građani vrlo uporno, gotovo dvije trećine prema posljednjem istraživanju, žele da uđu u Evropsku uniju. A onda se na izborima izglasaju upravo ljudi koji u velikom broju situacija predstavljaju etnokratske i etnocentrične vlasti, podložne vetokratijama, odnosno vlasti koje su uspostavile vetokratije u našem političkom sistemu“, poručila je.
Ramić-Mesihović o Dodiku: S kojim pravom nam kroji budućnost?
Govoreći o izjavi Milorada Dodika da SNSD načelno podržava evropski put, ali da treba preispitati ima li smisla nastaviti evropske integracije, Ramić-Mesihović reagovala je oštro.
Dovela je u pitanje politički legitimitet takvih poruka, ali i odgovornost javnosti koja, prema njenom mišljenju, pojedinim političarima pridaje preveliki značaj.
„Ma hajde, da Milorad Dodik preispituje evropski put! Evropski put koji je dosad testiran na više od 20 zemalja. Mislim, koga mi zavaravamo? I taj čovjek, koji bi trebalo da je politički pasivan nakon svega što se desilo u posljednjih nekoliko godina, s kojim pravom on nama svima ovdje kroji kapu? Osim što smo ga tako pustili“, kazala je.
Smatra da političari poput Dodika koriste slabosti demokratskog sistema i nedovoljnu izlaznost građana na izborima.
„Prvo ga pustimo zato što mu pridajemo značaj, a drugo zato što ne izlazimo na izbore u dovoljnom broju. I naravno da takvi ljudi profitiraju na svim deficitima naše demokratije“, navela je.
Uputila je i poruku domaćoj javnosti, ističući da se previše pažnje posvećuje izjavama političara, a premalo konkretnim evropskim procesima.
„Mislim da smo najviše krivi mi koji slušamo šta govori Milorad Dodik i njemu slični, a ne oslanjamo se na ono što treba raditi. Ne slušamo Brisel ni pet posto koliko slušamo Dodika“, poručila je.
Političkim elitama odgovara da se ništa ne mijenja
Na pitanje zašto Bosna i Hercegovina ne uspijeva usvojiti ključne zakone iz oblasti vladavine prava, profesorica je ocijenila da problem nije samo u nedostatku političke volje, već i u interesima onih koji imaju najveći uticaj na funkcionisanje sistema.
Prema njenim riječima, postojeće stanje odgovara političkim elitama jer im omogućava očuvanje pozicija i načina na koji ostvaruju političku i ekonomsku moć.
„Suština je da trenutno stanje odgovara tim političkim vetokratskim elitama. Njima je najbolje da se ne dešava ništa, odnosno da se dešava samo ono što ne remeti njihovu zonu komfora i njihove dosad uspostavljene načine generisanja kapitala i drugih aspekata moći, koje uživaju već nekoliko decenija“, rekla je.
Osvrćući se na mogućnost da nova vlast nakon izbora promijeni takav odnos prema evropskim integracijama, opisala se kao „depresivni optimista“.
Podsjetila je na ranije političke procese koji su mogli donijeti značajne promjene, ali i na prilike koje, prema njenom mišljenju, nisu iskorištene.
„U posljednjih 16 godina nije se bogzna šta desilo. Ja krivim ljude koji su u tim trenucima smatrali da zarađuju svoju platu nedolaskom na sjednice, blokiranjem, pozivanjem na vitalni nacionalni interes i iživljavanjem nad našim institucijama“, istakla je.
Posebno je ukazala na položaj stručnih ljudi zaposlenih u institucijama, koji godinama rade na evropskim integracijama, ali čiji trud političke blokade često obesmišljavaju.
BiH se zadužuje, a evropski novac ostaje po strani: Ko će odgovarati?
Jedan od najoštrijih dijelova razgovora odnosio se na neiskorištavanje povoljnih evropskih sredstava, dok se istovremeno entitetske vlade zadužuju na komercijalnim tržištima.
Ramić-Mesihović ocijenila je da ni značajna finansijska podrška Evropske unije nije bila dovoljna da podstakne domaće vlasti na provođenje reformi.
„Nova komesarka dolazila je u Sarajevo i govorila vrlo pozitivne stvari. Ali sama je prije nekoliko dana rekla da ne postoji mehanizam, logika ili način koji Brisel primjenjuje na drugim mjestima, na svakoj destinaciji koja želi da se pridruži Evropskoj uniji ili joj se već pridružila, a koji je uspio ili makar djelimično urodio plodom u Bosni i Hercegovini. Nama te silne milijarde nisu bile nikakav motivator“, navela je.
Posebno je kritikovala činjenicu da se ne koriste povoljna evropska sredstva, iako su namijenjena projektima koji bi mogli unaprijediti infrastrukturu i povezati zemlju s evropskim tržištem.
„Nemam drugu riječ i zaista se izvinjavam široj javnosti, ali mi se kao zemlja ponašamo potpuno glupavo. Imate te milijarde koje predstavljaju vrlo povoljnu kombinaciju jeftinih sredstava i grantova. I vi ta sredstva ne povlačite, a istovremeno su obje entitetske vlade, jedna gora od druge u tom smislu. Nije ni bitno koja je gora. Bitno je ono što kao zemlja postižemo“, kazala je.
Dodala je da se BiH, umjesto korištenja povoljnih evropskih izvora finansiranja, okreće zaduživanju na komercijalnim tržištima.
„Zadužujemo se na Londonskoj berzi i time obezvređujemo obveznice koje emitujemo svaki put kada se ponovo pojavimo na komercijalnom tržištu sa svojim obveznicama. Meni nije jasno kako ne razumijemo kakvo je to srljanje u propast. To je samo jedna ilustracija, mali prikaz onoga što mi je potpuno nejasno i kako dopuštamo da se to dešava. Zar nema niko pametan?“, upitala je.
Upozorila je da bi dio sredstava iz Plana rasta mogao ostati neiskorišten ukoliko se političke blokade nastave, te postavila pitanje odgovornosti za propuštene finansijske mogućnosti.
„Razumijem da nedostaje novca u sistemu, ali ako vam nedostaje novca, uzimate ga tamo gdje su sredstva jeftina, gdje vam neko praktično nudi povoljna sredstva uz projekte koji su vama potrebni. A vi zapravo ne radite ništa. Ta sredstva ističu naredne godine. Mogla su se malo prenijeti u 2028. godinu, čisto da se završe neke administrativne stvari, ali krajem naredne godine tih sredstava više neće biti. Ko će odgovarati za to?“, poručila je.
Američki međuizbori donose nadu, ali ne i dramatičan zaokret
Ramić-Mesihović osvrnula se i na rezultate međuizbora u Sjedinjenim Američkim Državama, te mogućnost da promjene odnosa snaga u Kongresu utiču na politiku Washingtona prema Bosni i Hercegovini.
Ocijenila je da bi nova politička situacija mogla donijeti više pažnje Zapadnom Balkanu, ali je upozorila da ne treba očekivati dramatičnu promjenu američke vanjske politike.
„Što se tiče Kongresa, to je izuzetno dobra promjena. Za nas je to jako dobra promjena u smislu da imamo novi entuzijazam i da se ponovo pomalo govori o međunarodnoj solidarnosti. Ono što je zapravo bilo u fokusu tih izbora nismo mi, niti vanjska politika, nego prvenstveno životni standard Amerikanaca, zatim imigraciona politika i druga unutrašnja pitanja“, objasnila je.
Podsjetila je da su za Bosnu i Hercegovinu važni odnosi s obje političke stranke u SAD-u, demokratama i republikancima, te posebno spomenula doprinos pokojnog senatora Boba Dolea.
Smatra da bi promjene u Kongresu mogle rezultirati pojačanim nadzorom dešavanja na Zapadnom Balkanu i većim brojem kongresnih saslušanja.
Ipak, upozorila je da predsjednik SAD-a i dalje ima veoma značajnu ulogu u vođenju države, zbog čega ne očekuje da će se ukupni pravac američke politike dramatično promijeniti.
Dodikovo lobiranje u Washingtonu: „Vidim samo određene lične efekte“
Na kraju razgovora profesorica je komentarisala i lobiranje koje su vlasti Republike Srpske finansirale u Sjedinjenim Američkim Državama.
Naglasila je da Washington ne treba posmatrati kao jedinstven politički centar, jer u američkoj administraciji i političkom sistemu postoje različiti interesi, lobističke grupe i ljudi koji godinama podržavaju Bosnu i Hercegovinu.
Međutim, posebno je problematizovala činjenicu da se lobiranje finansira novcem poreskih obveznika Republike Srpske, dok, prema njenoj ocjeni, građani nisu dobili konkretne koristi.
„Ono što jeste činjenica je da se to konkretno lobiranje finansira sredstvima građana, poreskih obveznika Republike Srpske. Ono je dalo izuzetno ograničenu vrijednost, odnosno rezultat kada je riječ o poboljšanju života. Ja ne znam ni za jedan pozitivan efekat koji se vratio građanima Republike Srpske. Vidim samo određene lične efekte. Vidim efekte kada je riječ o skidanju sankcija, ali ne svim ljudima, nego određenoj grupi ljudi“, kazala je.
Komentarišući promjene u retorici pojedinih političara iz Republike Srpske nakon ukidanja dijela sankcija, iznijela je svoje tumačenje mogućih efekata lobističkih aktivnosti, uz napomenu da nije neposredno učestvovala u razgovorima u Washingtonu.
„Pošto nisam sjedila na tim sastancima, ne mogu govoriti iz neposrednog iskustva. Ali nekome ko to posmatra sa strane, a nije neupućen u te procese, čini se da su se neke transakcije iscrpile, odnosno potrošile, da ništa novo nije dogovoreno, a da su sankcije u međuvremenu skinute“, zaključila je Ramić-Mesihović u razgovoru za N1.