Građani Bosne i Hercegovine sve su prisutniji na hrvatskom tržištu nekretnina. Tokom prošle godine kupili su 464 nekretnine, što je čak osam puta više nego prije desetak godina. Prema podacima hrvatske Poreske uprave, kupci iz BiH zauzeli su četvrto mjesto među stranim državljanima koji su investirali u nekretnine u Hrvatskoj.
Ukupno su strani državljani tokom 2025. godine kupili 9.159 nekretnina, što čini 7,8 odsto svih evidentiranih kupoprodaja. Iako je njihov udio manji nego na vrhuncu tržišne aktivnosti prije nekoliko godina, struktura stranih kupaca značajno se promijenila, prenosi SEEbiz.
Slovenci, Nijemci i Austrijanci i dalje prednjače
Na vrhu liste stranih kupaca nalaze se Slovenci, koji su tokom prošle godine ostvarili 2.576 kupoprodaja, odnosno više od četvrtine svih transakcija koje su obavili strani državljani.
Slijede Nijemci sa 1.962 kupljene nekretnine i Austrijanci sa 875. Na četvrtom mjestu su građani BiH, sa 464 kupovine, dok ih Češka prati sa 460.
Među značajnijim stranim kupcima nalaze se i državljani Mađarske sa 399 kupoprodaja, Poljske sa 391 i Slovačke sa 383. Listu deset najzastupljenijih zemalja zaključuju Italija sa 241 i Srbija sa 185 kupljenih nekretnina.
Posebno je zanimljiv dugoročni rast interesovanja iz BiH. Broj kupovina povećan je osam puta u odnosu na 2016. godinu. Značajan rast bilježi i Srbija, čiji su državljani kupili šest puta više nekretnina nego prije deset godina, dok je kod kupaca iz Ukrajine broj transakcija povećan 6,4 puta.
Veliki skok zabilježen je i kod švajcarskih državljana: sa svega 14 kupovina 2016. godine stigli su do 97 prošle godine.
Češki i mađarski kupci u istom periodu udvostručili su broj transakcija, dok je kod Amerikanaca zabilježen rast od 3,5 puta.
Rusi, Šveđani i Britanci sve manje kupuju
Dok interesovanje pojedinih stranih kupaca raste, kod drugih je zabilježen značajan pad.
Broj nekretnina koje kupuju državljani Rusije smanjen je za čak 78 odsto. Kod Šveđana je pad iznosio 62 odsto, a kod državljana Ujedinjenog Kraljevstva 53 odsto.
Manje su aktivni i Italijani. Oni su 2016. godine bili četvrti među stranim kupcima, dok danas bilježe 29 odsto manje kupoprodaja.
Ovakvi podaci pokazuju da se mijenjaju i geografska struktura potražnje i tržišni interesi stranih kupaca, pri čemu građani zemalja regiona postaju sve značajniji učesnici na hrvatskom tržištu.
Stranci kupuju manje nego na vrhuncu iz 2022. godine
Uprkos rastu kupovina iz BiH i pojedinih drugih država, ukupna aktivnost stranih kupaca u Hrvatskoj opada od 2022. godine.
Te godine zabilježene su 13.344 kupoprodaje, što je bio rekordni nivo, a strani državljani učestvovali su u gotovo deset odsto svih transakcija.
Od tada je broj njihovih kupovina smanjen za 31 odsto, pa se udio stranaca na tržištu približio nivou iz 2021. godine, kada je iznosio oko osam odsto.
Ipak, poređenje sa 2016. godinom pokazuje da je broj nekretnina koje kupuju strani državljani i dalje veći za 59 odsto.
Prema procjeni Hrvatske privredne komore iz 2025. godine, oko 90 odsto stranih kupaca nekretnine stiče u pet obalnih županija. Ipak, riječ je o procjeni, jer zvanični podaci o teritorijalnoj raspodjeli svih kupovina nisu dostupni.
Kupci nekretnine sve češće razgledaju putem video-poziva
Promjene na tržištu ne odnose se samo na porijeklo kupaca, već i na način na koji pronalaze i kupuju nekretnine.
Digitalni oglasi, video-prezentacije i mogućnost uvida u dokumentaciju na daljinu postaju sve važniji, posebno za zainteresovane kupce koji žive u drugim državama.
Iz platforme EstateIQ, koja se bavi upravljanjem i prodajom nekretnina, navode da kupci danas često prvi obilazak obavljaju putem mobilnog telefona, bez dolaska na lokaciju.
„Strani kupac danas prvi put razgleda nekretninu na mobitelu, iz Varšave ili Ljubljane, i na temelju oglasa odlučuje hoće li uopće sjesti u auto“, navode iz ove platforme.
Zbog toga kvalitetna prezentacija postaje jedan od ključnih faktora. Kupcima su potrebne precizne informacije o kvadraturi, rasporedu prostorija, energetskom razredu i troškovima održavanja, a važna je i dostupnost dokumentacije na jeziku koji razumiju.
Iz EstateIQ-a ističu da se prvi obilazak sve češće obavlja putem video-poziva, dok kupac na lokaciju dolazi tek kada ozbiljno razmotri kupovinu.
Posebno važnu ulogu ima pravna dokumentacija, uključujući uredne zemljišnoknjižne izvode i jasno objašnjen postupak kupoprodaje.
Takav način poslovanja olakšava kupovinu zainteresovanima iz Poljske, Ukrajine, Švajcarske i Sjedinjenih Američkih Država, ali i kupcima iz BiH, kojima fizički obilazak nekretnine ne mora biti prvi korak u donošenju odluke.