Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog američkih prijedloga za uspostavljanje novog evropskog bezbjednosnog poretka, upozoravajući da bi takav pristup mogao biti opasan za Ukrajinu ukoliko se o budućnosti kontinenta bude pregovaralo prije nego što bude okončan rat.
„To nije jednostavno i za nas može biti opasno“, rekao je Zelenskij u intervjuu za američku televiziju CNN.
Ukrajinski predsjednik poručio je da je Kijev spreman na prekid vatre i deeskalaciju sukoba, ali da zasad ne vidi naznake da je Moskva spremna da povuče svoje snage.
Prema njegovim riječima, Rusija ne želi razgovarati isključivo o završetku rata, već nastoji otvoriti pitanje potpuno nove bezbjednosne strukture u Evropi.
Zelenskij je na društvenoj mreži Iks dodatno pojasnio kojim redoslijedom bi, prema njegovom stavu, trebalo voditi pregovore.
„Prvo je potrebno razgovarati o tome kako okončati rat. Potom su Ukrajini potrebne sigurnosne garancije, a tek kao treći korak može se razgovarati o novoj sigurnosnoj arhitekturi u Evropi“, poručio je ukrajinski predsjednik.
Tramp želi „veliki dogovor“ o Evropi i Rusiji
Američki predsjednik Donald Tramp posljednjih sedmica govori o mogućnosti postizanja takozvanog „velikog dogovora“, odnosno mirovnog koncepta koji bi obuhvatio Evropu i Rusiju. Međutim, konkretni detalji takvog prijedloga zasad nisu jasno predstavljeni.
Njegov zet i pregovarač Džared Kušner na društvenoj mreži Iks iznio je okvir ideje o novoj bezbjednosnoj arhitekturi, zasnovanoj na komunikaciji, vojnoj transparentnosti i smanjenju rizika od eskalacije.
Kušner je prethodno u Briselu razgovarao s evropskim partnerima, predstavnicima NATO-a i Evropske unije o mogućim bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.
Predloženi pristup ima određene sličnosti s principima koji su obilježili Konferenciju o bezbjednosti i saradnji u Evropi iz 1975. godine, kao i Osnivački akt NATO–Rusija iz 1997. godine.
Ipak, postoji značajna razlika: ti dokumenti nastali su nakon dugotrajnih diplomatskih pregovora i u drugačijim međunarodnim okolnostima, dok se sada razgovara o novom bezbjednosnom okviru usred rata u Ukrajini.
Zelenskij upozorava na mogućnost „nove Jalte“
Dodatnu zabrinutost u Kijevu izazivaju najavljeni diplomatski susreti koji bi mogli uticati na dalji tok pregovora.
Prema navodima iz dostavljenog izvještaja, ukrajinski i ruski izaslanici trebalo bi naredne sedmice da se sastanu u Abu Dabiju uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država. Nakon toga Tramp planira susrete s kineskim predsjednikom Si Đinpingom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje u Kini.
Tramp je, prema istim navodima, Putina lično pozvao i na samit G20, koji bi trebalo da bude održan na Floridi.
Zelenskij strahuje da bi velike sile mogle postići dogovor o evropskoj bezbjednosti bez ravnopravnog učešća Ukrajine, ali i bez odgovarajuće uloge Evropske unije i NATO-a.
„Svi živimo u Evropi. Ne želimo Jaltu 2“, poručio je ukrajinski predsjednik.
Poređenjem s Jaltom Zelenskij se osvrnuo na konferenciju održanu 1945. godine na Krimu, kada su lideri Sjedinjenih Američkih Država, Sovjetskog Saveza i Velike Britanije razgovarali o poslijeratnom uređenju Evrope i uticaju velikih sila.
Njegova poruka je jasna: Ukrajina ne želi da se o njenoj budućnosti, teritoriji i bezbjednosti odlučuje u pregovorima velikih sila u kojima Kijev ne bi imao ravnopravnu ulogu.
Za ukrajinsko rukovodstvo, redoslijed je zato ključan – prvo okončanje rata, zatim konkretne bezbjednosne garancije, a tek potom razgovori o širem evropskom poretku.