Depoziti stanovništva u Bosni i Hercegovini na kraju septembra dostigli su rekordnih 21,39 milijardi KM, što pokazuje da građani sve više novca drže u bankama, umjesto da ga troše ili ulažu u druge oblike imovine. Iza ovog rasta, međutim, ne stoji samo želja za štednjom – ekonomisti kao jedan od ključnih razloga navode strah od neizvjesne budućnosti, ali i nedostatak razvijenog tržišta kapitala.
Prema podacima Centralne banke BiH (CBBiH), depoziti stanovništva na kraju septembra ove godine bili su za 2,5 milijardi KM, odnosno 13,3 odsto veći nego u istom periodu prošle godine. Činili su 52,1 odsto ukupnih depozita u bankarskom sektoru.
Ipak, rast depozita ne znači da građani u istoj mjeri povećavaju klasičnu štednju. Od ukupnog iznosa, oročeni i štedni depoziti iznosili su 6,26 milijardi KM, dok su depoziti po viđenju dostigli 4,13 milijardi KM. Na transakcijskim računima nalazilo se čak 11 milijardi KM, što znači da veliki dio novca ostaje dostupan za svakodnevne potrebe.
Strah od neizvjesnosti čuva novac na bankovnim računima
Ekonomista Zoran Pavlović smatra da građani novac prvenstveno čuvaju u bankama zbog straha od neizvjesne budućnosti, ali i zato što nemaju dovoljno drugih mogućnosti za ulaganje.
„Pošto nemamo razvijeno tržište akcija, ljudi se, zabrinuti za svoju budućnost i u slučaju eventualnih problema, opredjeljuju da novac čuvaju na bankovnim računima. Kada je situacija nesigurna, tada odustajete od potrošnje i držite pare na računu“, istakao je Pavlović za „Glas Srpske“.
Prema njegovim riječima, građani u takvim okolnostima odlažu i veće kupovine, čak i kada su cijene povoljne, jer čekaju stabilniju političku i ekonomsku situaciju.
Nedovoljno razvijeno tržište kapitala ograničava ulaganja
Pavlović je komentarisao i inicijativu Centralne banke BiH za uspostavljanje Odbora za finansijsku edukaciju, ocijenivši da je finansijsko obrazovanje mladih važno, ali da samo po sebi nije dovoljno.
Kako je naveo, finansijska pismenost mora biti praćena razvojem tržišta kapitala, jer građani bez konkretnih mogućnosti za ulaganje teško mogu primijeniti stečeno znanje.
„Jedno je pismenost, a drugo je razvoj sekundarnog i tercijarnog tržišta akcija. Te dvije stvari moraju da idu zajedno. Kod nas, nažalost, ne postoje dovoljno razvijene mogućnosti za kupovinu i trgovinu akcijama“, rekao je Pavlović.
On je dodao da su mogućnosti ulaganja na domaćem tržištu veoma ograničene, navodeći da se među akcijama kojima se može trgovati izdvaja Telekom Srpske.
Zlato, garaže i nekretnine kao alternativa štednji
Govoreći o drugim oblicima ulaganja, Pavlović je istakao da izbor zavisi prvenstveno od iznosa novca kojim građani raspolažu.
Oni koji imaju manje sredstava mogu razmotriti kupovinu zlatnih pločica u Evropskoj uniji, dok veći kapital otvara mogućnost ulaganja u garažna mjesta ili nekretnine. Takva imovina, osim očuvanja vrijednosti novca, može donositi i dodatni prihod od iznajmljivanja.
Ipak, za građane koji nemaju dovoljno novca za takve investicije, bankovni depoziti ostaju najdostupnija opcija.
„Ko nema mogućnost za takva ulaganja, onda bolje da drži pare u banci“, poručio je Pavlović.
Rast depozita tako pokazuje da građani BiH sve više biraju sigurnost i dostupnost novca, ali istovremeno otvara pitanje zašto se tolika sredstva ne usmjeravaju u produktivna ulaganja. Dok se ne razviju nove mogućnosti investiranja i tržište kapitala ne postane dostupnije, bankovni računi za mnoge će ostati prvo utočište u vremenima ekonomske i političke neizvjesnosti.