NJEMAČKA policija danas ima zadatak kakav ne dobija svaki dan. Na Noć vještica, kada pola zemlje izlazi iz kuće pod maskama, mora osiguravati proteste desetina hiljada mladih u tridesetak gradova.
Na internetskoj stranici „Gen Z regelt“ (Generacija Z to rješava) do četvrtka se za protest prijavilo gotovo 146.000 ljudi. Riječ je o novom, decentralizovanom pokretu mladih koji je putem društvenih mreža i internetskih stranica uspio mobilisati veliki broj učesnika.
Ipak, te brojke treba uzeti s rezervom jer klik na internetu još ne znači i izlazak na ulicu. U Frankfurtu se za protest prijavilo više od 11.000 ljudi, ali policija očekuje manji odziv. U Berlinu je za 14 časova, ispred Brandenburške kapije, prijavljeno 10.000 učesnika, a grad za taj dan priprema oko 1.500 policajaca, uz podršku savezne policije.
Inicijativa samostalno organizuje okupljanja u pet gradova: Berlinu, Hamburgu, Kelnu, Frankfurtu i Minhenu. Ostalo su lokalne akcije koje se održavaju pod istim imenom. Njemački trgovci osiguravaju poslovne prostore, dok policija prati pozive na društvenim mrežama i priprema pojačane snage.
Trgovci štite izloge i sklanjaju robu
U Dizeldorfu su na Königsallee, jednoj od najpoznatijih njemačkih trgovačkih ulica, ispred luksuznih prodavnica postavljene skele i naslagane ploče od šperploče. Trgovci, posebno zlatari i prodavnice odjeće, razmatraju mogućnost zatvaranja poslovnica tokom cijelog dana, kao i zaštitu izloga i pročelja drvenim pločama. Neki planiraju ukloniti robu iz izloga, a možda čak i potpuno isprazniti prodavnice.
„Ne znamo šta nas čeka. Ovo je preventivna mjera“, rekla je Andrea Greuner, predsjednica udruženja trgovaca Königsallee. Trgovce posebno brinu skupi izlozi izrađeni po narudžbi, čija bi zamjena predstavljala problem uoči božićne sezone. Zabrinutost je dodatno pojačana prizorima pljački luksuznih prodavnica tokom protesta u Francuskoj.
Ko stoji iza protesta? Ne zna se
Ko stoji iza svega, ni danas nije potpuno jasno. Impresum internet stranice u samo sedam dana mijenjao se dva puta, a u četvrtak je kao adresa bila navedena lokacija u Švajcarskoj.
Dosadašnji portparol pokreta, 21-godišnji student Gianni Matheja, povukao se u nedjelju. Kao razlog je naveo da su se pod istim imenom okupile grupe koje se ne slažu ni oko ciljeva ni oko načina protestovanja, a upozorio je i na nasilje autonomnih grupa. Berlinskom organizacionom timu pridružilo se još nekoliko odlazaka.
Novi portparol predstavlja se samo imenom Amadeo, a kritike zbog neorganizovanosti odbacuje riječima: „Na početku smo pokreta, još učimo.“
Savezna konferencija učenika prvo je podržala protest, a zatim se od njega ogradila zbog nejasne organizacije. Svoj protest najavila je za 20. novembar.
Strah od nasilja
Česte promjene impresuma internet stranice i tajnovitost uoči samih protesta ključni su razlozi zbog kojih pojedini sumnjaju da se iza kulisa krije nešto mnogo složenije od spontanog bunta mladih.
Konzervativci su unaprijed podigli uzbunu. Brandenburški ministar unutrašnjih poslova Jan Redmann (CDU) tvrdi da je Noć vještica namjerno izabrana jer su se i ranije, pod maskama, događali napadi i razbijanja.
Alexander Throm, portparol poslaničke grupe CDU/CSU za unutrašnju politiku, upozorio je da bi proteste mogli preuzeti lijevi ekstremisti i kriminalci iz migrantskog miljea. Prema njegovim riječima, stvara se „zlokobni savez, posebno u Berlinu“.
Šef policijskog sindikata GdP Jochen Kopelke otišao je i korak dalje, pa je za Bild govorio o mladim „migrantima željnim nereda“.
Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova zauzelo je smireniji stav. Saopštilo je da nema saznanja o konkretnim pozivima na nasilje, ali je dodalo da se dio lijeve ekstremističke scene i pojedine grupe povezane sa inostranstvom uključuju u mobilizaciju.
Šefica berlinske policije kaže da pozivi na „francuski scenario“ zasad ne nailaze na odjek i da nema dokaza o planiranim pljačkama.
Uzroci nezadovoljstva
Ispod rasprave o bezbjednosti krije se nezadovoljstvo koje se godinama gomila.
Prvi razlog je obrazovanje. Rezultati PISA testiranja za 2025. godinu objavljeni su 8. septembra i najlošiji su otkako Njemačka učestvuje u ovom testiranju. Zaključak analitičara je da uspjeh djeteta u školi i dalje u velikoj mjeri zavisi od porodice iz koje dolazi, čime se učvršćuju društvene razlike. To kod mladih stvara osjećaj beznađa i nepravde još od samog početka.
Drugi razlog je novac. Inicijativa traži više sredstava za škole, psihoterapiju i pomoć osobama koje se bore sa zavisnošću, umjesto novih rezova. Vladi poručuju da se štedi na mladima, dok velike kompanije ostvaruju profit, a milijarde odlaze na naoružavanje.
Treći razlog je vojska, i on je najkonkretniji. Novi zakon o vojnoj službi na snazi je od 1. januara. Osamnaestogodišnjaci dobijaju upitnik Bundesvera, a od jula 2027. svi mladići rođeni 2008. godine ili kasnije moraće na ljekarski pregled za vojnu evidenciju. Služenje vojnog roka zasad je dobrovoljno. Ako se ne prijavi dovoljno dobrovoljaca, Bundestag posebnim zakonom može uvesti obavezno služenje vojnog roka.
Pokret „Školski štrajk protiv vojnog roka“ 25. septembra je, prema vlastitim podacima, izveo više od 45.000 mladih na ulice u stotinjak gradova. „Žele da nas obučavaju za ratove o kojima nikada nismo odlučivali“, navodi se u proglasu „Gen Z regelt“.
Četvrti razlog je demografija, koja povezuje sve ostale. Na izborima za Bundestag 2025. godine birači stariji od 60 godina činili su oko 42 odsto biračkog tijela, dok je mlađih od 30 godina bilo svega oko 13 odsto.
To znači da su mladi u Njemačkoj politički nadglasani. Demografska slika pokazuje da su vladajuće strukture motivisane da se dodvoravaju starijim i brojnijim biračima, prije svega penzionerima, jer upravo oni mogu odlučiti ishod izbora.
Krajem 2025. godine to se pokazalo u sporu oko penzionog paketa. Osamnaest mladih poslanika CDU-a i CSU-a pobunilo se protiv garancije penzija na nivou od 48 odsto plate. Upozoravali su da će to samo u periodu od 2032. do 2040. godine koštati više od 115 milijardi evra. Koalicija je, ipak, odbila da mijenja zakon.
Neće biti francuskog scenarija?
Zašto svi vjeruju da protesti u Njemačkoj neće izgledati kao nedavni protesti u Francuskoj?
Francuski pokret ima drugačiju istoriju. Počeo je 21. septembra blokadom gimnazije Saint-Exupéry u Créteilu, predgrađu Pariza, zbog nastavnika koji ne dolaze na posao i škola koje propadaju.
Nakon toga su sedmicama trajale blokade, a njihovo središte bila je gimnazija Paul-Éluard u Saint-Denisu. Pokret je imao otvorenu podršku najveće ljevičarske stranke, dok je policija reagovala oštro.
Sedamnaestog oktobra pobuna učenika spojila se sa širom mobilizacijom protiv rasta troškova života. Prema podacima vlade, protestovalo je 550.000 ljudi, dok sindikat CGT navodi da ih je bilo 800.000. Uhapšeno je oko 2.000 ljudi, a povrijeđeno 600 policajaca i vatrogasaca. Izgorjela je oko 140 godina stara gradska vijećnica u Limogesu, u Lionu turistički ured, a demonstranti su upali i u gradsku vijećnicu u Marseju.
Predsjednik Macron obećao je reformu obrazovanja, a naredni protest u Francuskoj najavljen je takođe za danas.
Slika u Njemačkoj je drugačija. Tamo nije bilo višesedmičnih blokada ni velikih sukoba sa policijom. Njemački politički establišment, uključujući i njegov radikalni dio, drži distancu prema protestima.
Riječ je o mobilizaciji putem Instagrama i drugih društvenih mreža, koja se završava prijavljenim skupovima sa utvrđenim rutama, dok su maske na javnim okupljanjima ionako zakonom zabranjene.
Istraživač sukoba Jannis Julien Grimm sa Slobodnog univerziteta u Berlinu smatra da su neredi francuskih razmjera malo vjerovatni. Francuska policija djeluje mnogo oštrije, a njemačko društvo manje je sklono konfrontacijama, zbog čega demonstranti od takvog pristupa imaju malo koristi.
Mladi skidaju maske
Stvarni rizik zato nije popodnevna protestna šetnja, već noć koja dolazi nakon nje.
Noć vještica u Berlinu ima vlastitu istoriju: prošle godine samo u tom gradu uhapšene su 132 osobe, i to bez ikakvih protesta. Ako bude nereda, oni vjerovatno neće izbiti ispred Brandenburške kapije u 14 časova, već u gradskim četvrtima nakon što padne mrak.
Na ulicama će se vidjeti koliko je od 146.000 klikova zaista ljudi i hoće li noć pripasti demonstrantima ili onima koji se kriju iza njih.
Ipak, najvažnije se neće dogoditi na ulici. Njemačka politika godinama računa na birače koji redovno izlaze na izbore, a to su prije svega penzioneri. Generacija koja će otplaćivati i penzije i tenkove sada poručuje da je glasački listić za nju preslab instrument.
Na Noć vještica, kada svi nose maske, mladi Nijemci skidaju svoju: više ne žele da glume da je sve u redu.