Konvertibilna marka zadržala je stabilan odnos prema evru, ali njena kupovna moć znatno je oslabila tokom posljednje dvije decenije. Ono što je 2005. godine koštalo 100 KM, prošle godine je u prosjeku koštalo 159 KM, dok je za istu količinu hrane trebalo izdvojiti čak 201 KM.
To pokazuju izračuni zasnovani na podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, koji otkrivaju koliko je rast cijena promijenio svakodnevni život građana.
Drugim riječima, za 100 KM danas se može kupiti približno onoliko koliko se 2005. godine moglo kupiti za 63 KM. Kada je riječ o hrani, kupovna moć tog iznosa pala je na nivo od oko 50 KM iz 2005. godine.
Hrana poskupjela dvostruko više nego što je porasla vrijednost ukupnih cijena
Inflacija, odnosno rast cijena, postepeno smanjuje vrijednost novca. Iako građani nominalno imaju isti iznos, za njega mogu kupiti sve manje proizvoda i usluga.
Prema izračunima na osnovu statističkih podataka, cijene u BiH od 2005. do 2025. godine porasle su približno 59,4 odsto. U istom periodu cijene hrane porasle su oko 101 odsto.
Razlika je posebno izražena u posljednjoj deceniji posmatranog perioda. Od 2005. do 2015. godine ukupne cijene porasle su 22,1 odsto, dok je hrana poskupjela 27,8 odsto.
Od 2015. do 2025. godine ukupne cijene porasle su 30,6 odsto, a hrana čak 57,6 odsto.
Tokom 2025. godine ukupne cijene povećane su u prosjeku četiri odsto, dok su hrana i bezalkoholna pića poskupjeli osam odsto.
Ovakvo kretanje posebno opterećuje domaćinstva koja najveći dio prihoda troše na osnovne životne potrebe. Kada hrana poskupljuje brže od ostalih proizvoda i usluga, porodicama ostaje manje novca za stanovanje, prevoz, odjeću, obrazovanje i druge troškove.
Zašto se poređenje počinje od 2005. godine?
Konvertibilna marka puštena je u opticaj 1998. godine, ali podaci o promjenama cijena za cijelu BiH nisu dostupni u uporedivom obliku za čitav period od njenog uvođenja.
Agencija za statistiku BiH jedinstveno prati cijene za cijelu zemlju od 2005. godine, dok je prve rezultate objavila sredinom 2007. godine. Podaci iz ranijeg perioda nisu prikupljani na isti način na cijeloj teritoriji države, pa njihovo povezivanje s kasnijim statistikama ne bi dalo pouzdano poređenje.
Zbog toga se analiza odnosi na period od 2005. do 2025. godine, za koji postoje uporedivi podaci.
Kako su izračunata poskupljenja tokom dvije decenije?
Agencija za statistiku BiH u godišnjim biltenima prikazuje promjene cijena u odnosu na određenu baznu godinu, koja se povremeno mijenja. Zbog toga su za izračun ukupnog rasta cijena povezani podaci iz tri biltena Agencije.
Prema tim podacima, ukupne cijene porasle su 17,7 odsto od 2005. do 2010. godine, zatim 3,7 odsto od 2010. do 2015. godine, a potom 30,6 odsto od 2015. do 2025. godine.
Kada se ovi periodi povežu, dobija se kumulativni rast od približno 59,4 odsto.
To znači da je za robu i usluge koje su 2005. godine koštale 100 KM, u 2025. godini u prosjeku trebalo izdvojiti oko 159 KM. Kod hrane je rast bio znatno izraženiji: ista količina namirnica koja je tada koštala 100 KM prošle godine koštala je približno 201 KM.
Stabilan kurs ne znači i stabilnu kupovnu moć
Konvertibilna marka vezana je za evro po fiksnom kursu, ali stabilnost tog odnosa ne znači da novac zadržava istu vrijednost u svakodnevnoj kupovini.
Kurs pokazuje odnos jedne valute prema drugoj, dok kupovna moć pokazuje koliko se proizvoda i usluga može kupiti za određeni iznos. Zbog rasta cijena, ista količina novca danas pokriva znatno manje potreba nego prije dvadeset godina.
Najbolje se to vidi na primjeru hrane, koja je neizostavan dio svakodnevnih troškova. Ako su ukupne cijene porasle oko 59,4 odsto, a hrana približno 101 odsto, jasno je da je upravo kupovina namirnica postala jedan od najvećih pritisaka na kućne budžete.
Za građane to znači da očuvanje nominalne vrijednosti novca nije dovoljno da bi se očuvao životni standard. Za to je važno i koliko brzo rastu prihodi u odnosu na cijene proizvoda i usluga koje domaćinstva svakodnevno plaćaju.