Zoran Tegeltija sutra puni 65 godina, ali njegov rođendan neće automatski značiti i odlazak sa mjesta direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Razlog je pravna specifičnost funkcije direktora UIO. Dok Zakon o radu u institucijama BiH propisuje prestanak radnog odnosa po sili zakona kada zaposlenik navrši 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja, odnosno 40 godina staža bez obzira na godine, Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja istovremeno propisuje da se Zakon o državnoj službi ne primjenjuje na direktora UIO.
Zbog toga je mnogo preciznije govoriti o pravnoj dilemi oko statusa imenovanih rukovodilaca, nego tvrditi da svako ko navrši 65 godina automatski mora biti razriješen funkcije, piše Raport
ZAKON KAŽE 65 GODINA, ALI POSTOJE I IZUZECI
Član 71. Zakona o radu u institucijama BiH propisuje da radni odnos zaposlenika prestaje po sili zakona kada navrši 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja ili 40 godina staža osiguranja, nezavisno od godina života. Zakon pritom predviđa da se prestanak radnog odnosa konstatuje rješenjem.
I upravo je ta odredba posljednjih mjeseci ponovo otvorila pitanje zbog čega pojedini ljudi u državnim institucijama ostaju na funkcijama i nakon što ispune starosne uslove.
Poslanik Šemsudin Mehmedović u junu je zatražio inspekcijski nadzor, tvrdeći da se odredbe zakona ne primjenjuju na odgovarajući način. Prema podacima koje je, kako je naveo, Upravni inspektorat dostavio Predstavničkom domu početkom 2026. godine, u 13 institucija BiH bilo je ukupno 22 osobe koje su ispunile uslove za prestanak radnog odnosa.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH još je u oktobru 2025. usvojio zaključke kojima je pozvao Vijeće ministara i institucije BiH da poštuju propise prema kojima radni odnos prestaje sa 65 godina života ili nakon 40 godina staža, osim ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno.
A GDJE JE U SVEMU TEGELTIJA?
Zoran Tegeltija rođen je 29. septembra 1961. godine u Mrkonjić Gradu, što znači da 29. septembra 2026. puni 65 godina. To potvrđuju i biografski podaci objavljeni u dokumentima o njegovom radu, dok ga UIO i dalje vodi kao direktora.
Međutim, njegov status nije identičan statusu običnog zaposlenika u instituciji BiH.
Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja propisuje da UIO ima direktora koji rukovodi Upravom, ali izričito navodi da se Zakon o državnoj službi ne primjenjuje na direktora. UIO je samostalna upravna organizacija koja za svoj rad putem Upravnog odbora odgovara Vijeću ministara BiH.
Zato sama činjenica da Tegeltija puni 65 godina nije dovoljna da se bez dodatnog pravnog tumačenja zaključi da mu tog dana prestaje funkcija.
Upravo bi to trebalo biti ključno pitanje za nadležne institucije: da li se na direktora UIO, kao posebno imenovanu funkciju, primjenjuje opšta odredba Zakona o radu o prestanku radnog odnosa sa 65 godina ili njegov status uređuju posebni propisi.
TEGELTIJA I DALJE VODI UIO, A OTVORENO JE I PITANJE ZGRADE
U međuvremenu, Tegeltija nastavlja obavljati funkciju direktora UIO. Zvanična stranica Uprave ga i u septembru 2026. navodi kao direktora, a posljednjih sedmica davao je izjave upravo u vezi sa aktuelnim poslovima Uprave.
Među najvažnijim otvorenim pitanjima je višegodišnji proces nabavke poslovne zgrade za potrebe UIO u Banjoj Luci.
UIO je 2025. prihvatila ponudu kompanije „Grand Trade“ za kupovinu poslovnog prostora, a odluku je potpisao Tegeltija. Vrijednost kupovine iznosila je oko 98,6 miliona KM sa PDV-om. Vlasnik „Grand Tradea“ je Mile Radišić, koji je u javnosti poznat kao kum Milorada Dodika.
Postupak, međutim, ni nakon toga nije potpuno završen. Tegeltija je početkom septembra rekao da je predmet pred Komisijom za razmatranje žalbi BiH, dok je Pravobranilaštvo BiH u međuvremenu pokrenulo upravni spor i zatražilo privremenu mjeru kojom bi se izvršenje odluke obustavilo do konačnog okončanja postupka.
22 FUNKCIONERA OTVORILA SU ŠIRE PITANJE
Tegeltijin slučaj zato treba posmatrati u širem kontekstu.
Ako se na određene kategorije zaposlenih primjenjuje pravilo o prestanku radnog odnosa sa 65 godina, onda je pitanje zašto su u državnim institucijama evidentirani ljudi koji su, prema podacima Upravnog inspektorata koje je iznio Mehmedović, već ispunili zakonske uslove za prestanak radnog odnosa.
S druge strane, tamo gdje posebni propisi uređuju status rukovodioca, potrebno je jasno pokazati koja norma ima prednost i na osnovu čega se funkcija nastavlja nakon navršene 65. godine.
Upravo zbog toga priča o Tegeltiji nije samo pitanje jednog rođendana. Ona otvara mnogo šire pitanje – gdje prestaje opšte pravilo o odlasku u penziju, a gdje počinju posebni propisi koji uređuju mandate i imenovanja na državnim funkcijama.