Autori nagrađivanog dokumentarca „NAZA“ branili su svoje nalaze pred publikom u Njujorku, dok su izraelski zvaničnici pojačali kritike prema filmu i njegovim autorima. U središtu dokumentarca su svjedočenja 24 anonimna izraelska vojnika i pripadnika obavještajnih službi o navodnoj upotrebi sistema vještačke inteligencije u izboru meta u Gazi.
Dokumentarni film „NAZA“, koji su režirali izraelski autori i dobitnici Oskara Juval Abraham i Rejčel Sors, izazvao je snažne reakcije nakon premijere u Njujorku.
Film je svoju sjevernoameričku premijeru imao u okviru Njujorškog filmskog festivala, nakon što je prethodno osvojio Specijalnu nagradu žirija na Filmskom festivalu u Veneciji. Na premijeri u Veneciji dobio je i oko 25 minuta dugih ovacija, što je festival opisao kao izuzetno snažan prijem publike.
U Njujorku su autori branili način na koji su došli do svojih nalaza, dok su ispred projekcije održani protesti protiv filma.
ŠTA „NAZA“ TVRDI O RATU U GAZI?
Dokumentarac se zasniva na svjedočenjima 24 izraelska vojnika i pripadnika vojnih obavještajnih struktura, čiji su identiteti zaštićeni.
Prema opisu filma, sagovornici govore o sistemima za nadzor i izbor meta, uključujući tehnologije zasnovane na vještačkoj inteligenciji, te o načinu na koji su izraelske vojne strukture tokom rata donosile odluke o napadima u Gazi.
Autori tvrde da njihova istraživanja ukazuju na to da su civilne žrtve u pojedinim operacijama bile unaprijed uzimane u obzir.
To su, međutim, navodi dokumentarca i njegovih izvora, a ne pravosnažno utvrđene činjenice. Izraelska vojska je ranije negirala tvrdnje o namjernom ciljanju civila i osporavala pojedine navode o načinu korištenja sistema za izbor meta.
Sam film nastavlja istraživanja koja su prethodno objavljivali izraelsko-palestinski magazin +972 Magazine, hebrejski medij Local Call i „The Guardian“.
AUTORI BRANE ANONIMNE SVJEDOKE
Juval Abraham branio je odluku da identiteti izvora ostanu skriveni.
Autori navode da je anonimnost bila neophodna kako bi bivši ili sadašnji pripadnici izraelskih vojnih i obavještajnih struktura mogli govoriti o sistemima i operacijama bez izlaganja dodatnom riziku.
Film je sniman tokom gotovo tri godine, a sagovornici su snimani noću na krovovima u Tel Avivu, uz izmijenjene glasove i druge mjere zaštite identiteta.
Abraham je na njujorškoj premijeri ponovio tvrdnju da posljedice rata i dalje traju i kritikovao američku podršku Izraelu.
Istovremeno je naglasio da napad Hamasa 7. oktobra 2023. godine ne može, prema njegovom stavu, biti opravdanje za stradanje palestinskih civila.
PROTESTI ISPRED LINKOLN CENTRA
Premijeru u Njujorku pratili su protesti.
Nekoliko desetina demonstranata okupilo se ispred Linkoln centra, a među njima su bili i Izraelci koji su se protivili filmu. Demonstranti su nosili izraelske i američke zastave, kao i transparente kojima su podsjećali na napad Hamasa 7. oktobra 2023. godine.
Na protestu su prikazivane i fotografije talaca koje je Hamas držao u Gazi, dok su korištena i vozila sa LED ekranima na kojima su bile njihove fotografije.
Kritičari filma tvrde da „NAZA“ ne pruža dovoljan kontekst o tome kako se u drugim urbanim ratovima procjenjuju civilne žrtve i kolateralna šteta.
Među učesnicima protesta bili su i preživjeli napada na muzički festival Nova, kao i izraelski beduin Junis Alkarnavi, koji je pomagao ljudima tokom napada.
NETANJAHU I ZOHAR POMINJU ODUZIMANJE DRŽAVLJANSTVA
Najžešće reakcije stigle su iz vrha izraelske politike.
Premijer Benjamin Netanjahu rekao je da želi da se donesu novi zakoni koji bi omogućili oduzimanje državljanstva osobama koje, kako je rekao, „kleveću“ izraelske vojnike. Kasnije je izričito naveo Abrahama i Sors u kontekstu te inicijative.
Izraelski ministar kulture Miki Zohar ranije je pozvao na oduzimanje njihovog državljanstva i optužio autore za „izdaju države“.
Zohar je najavio da će pokrenuti postupak protiv autora nakon što je „NAZA“ osvojila Specijalnu nagradu žirija u Veneciji.
Netanjahu je potom dodatno pojačao pritisak na autore, dok su se oko filma razvile i šire političke i javne polemike.
FILM OSVOJIO NAGRADU U VENECIJI
„NAZA“ je u septembru premijerno prikazana na 83. Filmskom festivalu u Veneciji.
Film je dobio Specijalnu nagradu žirija, dok je njegova premijera privukla oko 25 minuta ovacija. Dokumentarac traje oko 77–80 minuta, zavisno od festivalske verzije i izvora, a uvršten je i u glavni program Njujorškog filmskog festivala.
Autori Juval Abraham i Rejčel Sors prethodno su bili među rediteljima dokumentarca „No Other Land“, koji je 2025. godine osvojio Oskara za najbolji dokumentarni film.
PODIJELJENE REAKCIJE OKO FILMA
„NAZA“ je tako postao mnogo više od filmskog projekta.
Za autore i njihove pristalice, dokumentarac predstavlja pokušaj da se javnosti otvori pristup svjedočenjima ljudi koji su bili unutar izraelskog vojnog sistema.
Za njegove kritičare, problem je u metodologiji, izboru izvora i kontekstu u kojem su predstavljeni navodi o izraelskim vojnim operacijama.
Upravo zbog toga film je, nakon nagrade u Veneciji i premijere u Njujorku, otvorio novu raspravu o ratu u Gazi, načinu vođenja vojnih operacija, korištenju vještačke inteligencije i granicama novinarskog istraživanja u ratnim okolnostima.