Bivša ambasadorka Branka Latinović ocijenila je da je obraćanje Aleksandra Vučića pred Generalnom skupštinom UN-a bilo izrazito kritično prema Zapadu i Evropskoj uniji. Posebno je izdvojila njegovo poređenje odnosa Zapada prema Kosovu sa stavovima koje iste države iznose o Ukrajini.
Govoreći za N1 o nastupu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na 81. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, bivša ambasadorka i potpredsjednica Foruma za međunarodne odnose Branka Latinović ocijenila je da je njegov govor bio „antizapadni“ i „optužujući prema EU“.
Vučić je tokom obraćanja govorio o Kosovu i Metohiji, teritorijalnom integritetu Srbije, Briselskom sporazumu i odnosu velikih sila prema principima međunarodnog prava. Upozorio je i zemlje Globalnog juga da pažljivo analiziraju sporazume koje sklapaju sa velikim silama.
Latinović: Retorika protiv EU može dodatno otežati put prema Briselu
Latinović je posebno izdvojila Vučićeve poruke o Briselskom sporazumu i Zajednici srpskih opština.
„Imajući u vidu ono što je rekao za Briselski sporazum da nas je EU prevarila, vezano za ono što je obećano oko Zajednice srpskih opština i posebno način kako se obratio zemljama strateškog juga, rekao je – pazite kad ulazite u pregovore, oni će vas prevariti. To je retorika protiv EU koja samo dalje zatvara naša vrata prema Briselu“, rekla je Latinović za N1.
Vučić je u UN-u rekao da je Srbija, prema njegovoj ocjeni, ispunila svoje obaveze iz Briselskog sporazuma, dok obaveza formiranja Zajednice srpskih opština, kako je naveo, nije realizovana. Takođe je tvrdio da se već deset godina suočava s pritiscima da se odustane od pune primjene dogovorenog.
„Jedna izjava imala je funkciju da abolira Rusiju“
Latinović je posebnu pažnju posvetila dijelu Vučićevog govora u kojem je predsjednik Srbije uporedio odnos pojedinih zapadnih država prema Kosovu sa njihovim stavom prema ratu u Ukrajini.
Vučić je postavio pitanje kako države koje insistiraju na teritorijalnom integritetu Ukrajine objašnjavaju svoje ranije stavove i poteze u vezi s Kosovom i Metohijom. Govorio je i o, kako je naveo, nepoštovanju principa Povelje UN.
Latinović smatra da je takvo poređenje imalo širu političku funkciju.
„Mislim da je ta njegova izjava imala i tu funkciju da na neki način abolira Rusiju, vezano za sve ovo što se dešava u Ukrajini. Jednostavno kaže – rušili ste principe, Zapad je to radio SR Jugoslaviji, sada Rusija radi to Ukrajini, a vi sada kukate“, rekla je.
Ona je dodala da smatra da je takav pristup nepravedan prema Ukrajini i njenom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, kojeg je opisala kao političara koji je pokazivao interes za unapređenje odnosa sa Srbijom.
„Teritorijalni integritet i suverenitet ne mogu se razdvojiti“
Latinović je kritikovala i dio Vučićevog pristupa Ukrajini.
„Pozivanje samo na poštovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine, bez pominjanja i suvereniteta, to su dva elementa koja su neizostavna i koja se ne mogu zajedno ne pomenuti, mislim da nije korektno“, rekla je.
Vučić je u svom govoru naglasak stavio na teritorijalni integritet Srbije, Povelju UN i Rezoluciju Savjeta bezbjednosti 1244, dok je svoje stavove o Ukrajini predstavio kroz širu kritiku načina na koji zapadne države primjenjuju principe međunarodnog prava.
Šta Latinović vidi u porukama Marka Rubija?
Bivša ambasadorka komentarisala je i izjave američkog državnog sekretara Marka Rubija o Srbiji.
Rubio je govorio o tome da je Srbija uključena u „potencijalno problematična i eksplozivna pitanja koja privlače međunarodnu pažnju“, a Latinović smatra da tom dijelu njegove izjave treba posvetiti posebnu pažnju.
„On govori da Stejt department uvažava ono što je predmet rasprave u Kongresu, odnosno odgovarajućim odborima i aktivnostima kongresmena kada je u pitanju Srbija“, rekla je.
Komentarišući Rubijevu najavu da bi mogao posjetiti Srbiju, Latinović je ocijenila da Washington i Brisel mijenjaju pristup prema Srbiji i regionu.
Prema njenom tumačenju, cilj je smanjivanje rizika od destabilizacije Balkana, uz snažnije uključivanje SAD-a i EU u pitanja koja smatraju važnim za regionalnu sigurnost.
„Pokušaj izvlačenja Srbije iz ruskog zagrljaja“
Latinović smatra da je jedan od motiva američkog i evropskog angažmana nastojanje da se Srbija postepeno udalji od ruskog političkog uticaja.
„To je pažljiv pokušaj odvraćanja i izvlačenja Srbije iz ruskog zagrljaja“, rekla je, dodajući da posebno osjetljivim smatra pitanja Kosova, mogućeg ponavljanja incidenata poput Banjske i odnose u Bosni i Hercegovini.
Govoreći o strateškom dijalogu SAD-a i Srbije, navela je da je on, prema njenoj ocjeni, trenutno parcijalan i da se veliki dio saradnje odnosi na energetiku, dok šira pitanja spoljne politike nisu u istoj mjeri obuhvaćena.
Njeno tumačenje predstavlja analizu američke i evropske politike prema Srbiji, dok će stvarni domet promjena zavisiti od narednih poteza Washingtona, Brisela i Beograda.