Dok se ovogodišnji Međunarodni sajam poljoprivrede, lova i ribolova „Interagro“ u Bijeljini privodi kraju, iza sajamskih štandova, izložene mehanizacije i brojnih novih tehnologija ostaje mnogo šira slika domaće poljoprivrede. Na jednom mjestu moglo se vidjeti kako izgleda proizvodnja kojoj su potrebni savremeniji alati, preciznija tehnologija i veća efikasnost, ali i čuti problemi zbog kojih ni najmodernija oprema sama po sebi ne može garantovati sigurniju budućnost proizvođača.
Ovogodišnji, 24. „Interagro“, okupio je više od 250 izlagača, a organizatori su ga opisali kao najveći do sada, uz učešće izlagača iz rekordnog broja zemalja. Tokom tri sajamska dana Bijeljina je bila mjesto susreta poljoprivrednih proizvođača, kompanija, stručnjaka i institucija, ali i prostor u kojem su se otvorila pitanja od kojih će zavisiti proizvodnja u godinama pred nama – od navodnjavanja i klimatskih promjena, preko primjene novih tehnologija i cijene proizvodnje, do plasmana i zaštite domaćeg proizvoda.
Dovoljno je bilo pogledati šta je izloženo na ovogodišnjem Interagru pa da bude jasno koliko se u nekoliko decenija promijenio svijet u kojem poljoprivrednik radi. Tamo gdje su nekada glavnu pažnju privlačili traktori, priključne mašine i klasična oprema, danas su ravnopravno prisutne nove tehnologije, poljoprivredni dronovi, rješenja za korišćenje obnovljivih izvora energije, savremena oprema za stočarstvo, skladištenje, sortiranje i preradu.
Interagro je za gotovo četvrt vijeka prošao put od sajamske manifestacije posvećene predstavljanju poljoprivrede do događaja koji okuplja čitav lanac, od proizvođača i mehanizacije do privrede, stručnjaka, institucija i potrošača.
Uz tradicionalnu ponudu poljoprivredne mehanizacije, posjetioci su i ove godine mogli da vide i opremu za stočarsku proizvodnju, preradu i sortiranje, šumsku i industrijsku mehanizaciju, ali i tehnologije koje do prije nekoliko godina nisu bile uobičajen dio ovakvih sajmova. Među njima su posebno mjesto imali poljoprivredni dronovi, solarne elektrane i druga rješenja zasnovana na obnovljivim izvorima energije. Predstavljene su i pokretne štale, montažno-demontažni tuneli, višenamjenska skladišta i objekti za držanje stoke, oprema za mužu, mašine za sortiranje i preradu i različita druga rješenja namijenjena savremenim gazdinstvima.
“Počeli smo sa uzorkovanjem zemljišta i izradom varijabilnih mapa za đubrenje. Važno je da utvrdimo koje se materije nalaze u zemljištu i koje su potrebne biljkama koje na tim parcelama uzgajamo. Jer nije važno samo ono što biljkama nedostaje ponekad je jednako važno utvrditi i čega u zemljištu ima previše. Nakon analize dobijamo jasnu sliku o stanju zemljišta: koji elementi nedostaju, kojih ima dovoljno, a kojih ima u višku, i na osnovu toga možemo odrediti kako zemljište treba tretirati. Ako imamo pametne rasipače i drugu savremenu mehanizaciju, oni mogu koristiti te mape i primijeniti različite količine đubriva na različitim dijelovima parcele. Isto možemo uraditi i sa pametnim sijačicama. Ako, na primjer, na jednom dijelu parcele ima više fosfora ili kalijuma, moguće je prilagoditi i gustinu ili način sjetve, u zavisnosti od rasporeda hranljivih materija u zemljištu , rekao je za BUKU Erik Petri, menadžer u “Agricon”-u.
Semberija između tradicije i nove poljoprivrede
Ali iza velikog broja mašina, opreme i tehnoloških noviteta ostaju problemi sa kojima se proizvođači suočavaju na terenu. Za Semberiju, jednu od najvažnijih poljoprivrednih oblasti u Bosni i Hercegovini, pitanje navodnjavanja bilo je jedna od tema koje su obilježile ovogodišnje izdanje sajma.
Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović ukazao je upravo na značaj izgradnje sistema za navodnjavanje, posebno u godinama sa izraženom sušom. Prema njegovim riječima, razlike u prinosima i kvalitetu između navodnjavanih i nenavodnjavanih parcela u takvim uslovima postaju drastične. Grad Bijeljina, kako je navedeno na otvaranju sajma, spreman je da učestvuje u projektima izgradnje i sufinansiranja sistema za navodnjavanje.
“Grad Bijeljina je isticala spremnost za davanje doprinosa, kada su u pitanju izgradnja novih sistema za navodnjavanje i učestvovanje u samom sufinansiranju takvih projekata. I druga stvar koja je nasušno važna pored navodnjavanja jeste upravo zaštita domaće poljoprivredne proizvodnje. I to je ono što naši domaćini ne samo ovdje u Semberiji, nego širom Republike Srpske, Bosne i Hercegovine, govore o zaštiti domaće poljoprivredne proizvodnje”, rekao je Petrović.
S druge strane, institucije su na sajmu govorile o ulaganjima u infrastrukturu i modernizaciju. Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske navelo je da je za projekte navodnjavanja, nastavak izgradnje drinskog nasipa i druge vodoprivredne projekte u Semberiji obezbijeđeno 20 miliona KM, dok je resorna ministarka Anđelka Kuzmić istakla značaj modernizacije domaće proizvodnje i ulaganja u selo.
Ovogodišnji Interagro imao je i regionalnu dimenziju. Srbija je drugu godinu zaredom bila zemlja partner, a na sajmu su predstavljene kompanije, institucije i proizvodi iz Srbije. Na zajedničkom štandu predstavljen je i komorski sistem Bosne i Hercegovine. Spoljnotrgovinska komora BiH saopštila je da je cilj nastupa domaćih kompanija njihovo bolje povezivanje sa regionalnim i međunarodnim tržištima, uz razmjenu iskustava i uspostavljanje novih poslovnih kontakata.
Bakajlić: “Tehnologija ne vrijedi mnogo ako nema ko da kupi proizvedeno”
A da se taj razgovor više ne može voditi samo kroz tradicionalne metode proizvodnje, potvrđuje i sama struktura ovogodišnje sajamske ponude. Poljoprivreda ulazi u period u kojem se od proizvođača traži da istovremeno bude ratar, stočar ili voćar, ali i da prati tehnologiju, tržište, cijene energenata, mogućnosti prerade i sve zahtjevnije uslove proizvodnje. Zbog toga se i pitanje mehanizacije mijenja.
Semberija je za takve promjene posebno važna. Njena proizvodnja ima veliki značaj za domaće tržište, a potencijal ovog kraja nije samo u količini obradivog zemljišta nego i u mogućnosti da se proizvodnja poveže sa preradom i tržištem. Upravo zato se na sajmu sve više govori o tome kako da veća vrijednost ostane u domaćem lancu, od njive i farme do finalnog proizvoda.
“Ono što je nama proizvođačima najpotrebnije u ovom trenutku jeste zaštita domaće proizvodnje. Na Sajamu smo mogli vidjeti moderne mašine, činjenica je da se moramo prilagođavati klimatskim promjenama i pratiti inovacije u poljoprivredi kako bismo išli u korak s vremenom i uspjeli proizvesti i sačuvati svoj proizvod pred sve većim klimatskim oscilacijama, ali, sa druge strane, sve je to džaba ako mi nemamo zaštitu domaće proizvodnje.Šta meni, ili bilo kom proizvođaču našeg Udruženja znači dron,ili kupovina sskupocjene pametne sijačice, ako ću bacati proizvod na kraju zato što ga nemam gdje prodati,jer nas je uvoz preplavio. Ulaganja su uzaludna”, rekao je za BUKU predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice, Savo Bakajlić.
I to je možda i najvažnija poruka ovogodišnjeg sajma: budućnost agrara neće zavisiti od jedne mašine, jednog podsticaja ili jednog projekta. Zavisiće od toga koliko će proizvođač imati uslova da uvede novu tehnologiju, obezbijedi vodu, smanji troškove, preradi ono što proizvede i na kraju pronađe tržište.