Pripadnici generacije Z sve otvorenije preispituju tradicionalnu korporativnu kulturu, a društvene mreže, posebno TikTok, postale su prostor na kojem mladi radnici govore o svojim prvim iskustvima nakon fakulteta.
Od nezadovoljstva dugim radnim vremenom i stresom, preko obaveznog povratka u kancelarije, pa sve do pitanja koliko posao treba da zauzima prostora u privatnom životu – generacija Z sve glasnije govori o tome šta očekuje od poslodavaca.
Dio mladih zbog toga razmatra i potpuno napuštanje klasične korporativne karijere, u potrazi za većom fleksibilnošću, slobodom i boljim balansom između posla i privatnog života.
Rad od kuće postao bojno polje između generacija
Jedna od najčešćih tema je rad na daljinu.
Sadržaji povezani sa radom od kuće na TikToku prikupili su više od 2,9 milijardi pregleda, od savjeta za pronalaženje poslova koji omogućavaju rad na daljinu do šaljivih videa o svakodnevici zaposlenih koji rade iz vlastitog doma.
U raspravu su se uključili i milenijalci, generacija koja je imala priliku da iskusi oba modela – i tradicionalni rad iz kancelarije i rad na daljinu.
Jedan od TikTok korisnika, Tobi, koji navodi da ima 27 godina i da radi u tehnološkom sektoru od svoje 17. godine, smatra da bi dio pripadnika generacije Z koji su prve poslove započeli tokom pandemije radeći od kuće mogao imati koristi od povratka u kancelariju.
Prema njegovom mišljenju, svakodnevni kontakt sa kolegama može mladim zaposlenima olakšati učenje, uključivanje u projekte i izgradnju odnosa sa nadređenima.
Takvi kontakti, smatra on, mogu imati uticaj i na mogućnosti za napredovanje i veću zaradu.
„Zašto bih putovao na posao ako mogu isto da uradim od kuće?“
Drugi dio zaposlenih ovu argumentaciju ne prihvata.
Protivnici obaveznog povratka u kancelariju ističu da svakodnevni odlazak na posao znači dodatne sate putovanja, troškove prevoza i veći nivo stresa.
Za njih je ključno pitanje jednostavno: ako posao može jednako kvalitetno da se obavlja od kuće, zbog čega bi zaposleni morao svakog dana dolaziti u kancelariju?
Upravo zbog toga dio radnika smatra da bi odluka o načinu rada trebalo da bude stvar dogovora između zaposlenog i poslodavca, a ne univerzalno pravilo koje važi za sve.
Generacija Z ne želi da posao bude cijeli život
Šira kritika generacije Z, međutim, ne odnosi se samo na kancelarije.
Mladi radnici sve češće govore o:
- prekovremenom radu;
- stresu i sagorijevanju;
- nesigurnosti zaposlenja;
- niskim platama u odnosu na troškove života;
- nedostatku slobodnog vremena;
- stalnoj dostupnosti poslodavcu;
- pritisku da se karijera stavi ispred privatnog života.
Zbog toga se na društvenim mrežama pojavljuju sadržaji u kojima mladi otvoreno govore o napuštanju korporativnog svijeta i traženju alternativnih oblika zaposlenja.
Neki se okreću freelance poslovima, preduzetništvu ili radu na daljinu, dok drugi jednostavno traže kompanije koje nude fleksibilnije uslove.
Više nije samo problem mladih
Iako je generacija Z najglasnija u kritikama savremene radne kulture, čini se da dio starijih zaposlenih sve više razumije njihove argumente.
Kako navodi ICT Business, rasprave na TikToku pokazuju da problemi koje ističu mladi nisu ograničeni samo na jednu generaciju.
Stres, preopterećenost, loši uslovi rada, nesigurnost zaposlenja i nedostatak slobodnog vremena problemi su sa kojima se suočavaju zaposleni različite starosti.
Zbog toga se rasprava o radu od kuće polako pretvara u mnogo šire pitanje – koliko bi posao trebalo da određuje život zaposlenog i ko treba da odlučuje gdje i kako će se posao obavljati?
Jedno je sigurno: generacija Z ne prihvata automatski pravilo da je kancelarija jedino mjesto na kojem se može graditi ozbiljna karijera. A što više o tome govori, to više njihove stavove počinju preispitivati i oni koji su godinama navikli na tradicionalni model rada.