U prvom izdanju Uredničkog BUKA podcasta Aleksandar Trifunović kod Elvira Padalovića analizira su predizbornu kampanju, položaj vlasti i opozicije, uticaj privatnog kapitala na izbore i odgovornost građana nakon glasanja.
BUKA je pokrenula novi podcast format u kojem će urednici i novinari, bez izbjegavanja osjetljivih tema, analizirati najvažnije političke i društvene događaje.
U prvom izdanju Uredničkog BUKA podcasta razgovarali su glavni i odgovorni urednik Buke Aleksandar Trifunović i urednik i voditelj podcasta Elvir Padalović. U fokusu je bila predizborna kampanja u Republici Srpskoj, stanje u SNSD-u, podjele unutar opozicije i sve izraženiji uticaj novca na političke procese.
Bilbordi kao demonstracija moći
Govoreći o vizuelnom dijelu kampanje, Trifunović je ocijenio da ona ne donosi mnogo originalnih poruka. Upotreba vještačke inteligencije postala je vidljiva na plakatima i promotivnim materijalima, ali sadržaj političkih poruka uglavnom je ostao isti.
Prema njegovim riječima, svrha bilborda nije da neodlučnog građanina ubijedi da glasa za određenog kandidata.
„Bilbordi su tu da se pokaže moć. Koliko imaš bilborda, toliko imaš moći“, rekao je Trifunović.
Veliki broj oglasa, skupih skupova i promotivnih aktivnosti pokazuje da novca za kampanju ne nedostaje. Poseban problem predstavlja činjenica da stranke građanima često predstavljaju budžetsku pomoć kao vlastiti poklon.
„Kupuju vas vašim parama“, jedna je od ključnih poruka razgovora.
Sagovornici su upozorili i na sve vidljiviji upliv privatnog kapitala u izbore. Prema Trifunovićevom tumačenju, isti poslovni krugovi često finansiraju različite političke opcije, čime osiguravaju svoj položaj bez obzira na izborni rezultat.
Ulaganje u kampanju, ocijenjeno je, ne predstavlja veliki rizik za one koji očekuju višestruko veću korist nakon formiranja vlasti.
Stvarni problemi ponovo ostaju u drugom planu
Kampanja je, kako je ocijenjeno u podcastu, još jednom ostala bez centralne teme koja se direktno odnosi na kvalitet života građana.
Umjesto razgovora o vodi, saobraćaju, javnim službama, zaštiti prirodnih dobara i drugim lokalnim problemima, političke stranke vraćaju se velikim nacionalnim temama i podjelama.
Trifunović je podsjetio da pojedina naselja u okolini Banjaluke tokom zime danima ostaju odsječena zbog snijega, dok ljeti nemaju uredno snabdijevanje vodom. Uprkos tome, takva pitanja teško pronalaze mjesto u predizbornim porukama.
Velike teme, prema njegovoj ocjeni, proizvode atmosferu u kojoj političari ponovo mogu nastupati kao navodni zaštitnici „nas“ od „njih“, dok svakodnevni problemi ostaju bez odgovora.
Opozicija je imala priliku
Najveći dio razgovora bio je posvećen stanju unutar opozicije.
Trifunović smatra da je opozicija u Republici Srpskoj imala stvarnu priliku da pobijedi, jer među građanima postoji veliko nezadovoljstvo i želja za promjenama. Međutim, opozicione stranke nisu uspjele to raspoloženje pretočiti u jedinstvenu i uvjerljivu političku ponudu.
„Ljudi su ovoj opoziciji vjerovali da zna šta radi i bili su spremni da joj daju masovno povjerenje. I sada imamo šta imamo“, rekao je Trifunović.
Posebnu odgovornost za odnose unutar opozicije pripisao je SDS-u, navodeći da je ta stranka mogla ranije doprinijeti postizanju dogovora.
Umjesto jedinstvenog nastupa, opozicija je u kampanju ušla opterećena međusobnim nepovjerenjem, pregovorima koji su predugo trajali i sa više kandidata koji računaju na slično biračko tijelo.
Takva situacija, upozoreno je u podcastu, posebno odgovara vlasti u sistemu u kojem nema drugog izbornog kruga.
Vukanović kao politički samotnjak
Govoreći o Nebojši Vukanoviću, Trifunović je rekao da je on izabrao poziciju političkog samotnjaka, koja istovremeno donosi slobodu i veliki rizik.
Vukanović nema klasičnu stranačku strukturu koja bi ograničavala njegove nastupe. Istovremeno, gotovo cjelokupna prepoznatljivost njegove političke organizacije zavisi upravo od njega.
Izborni rezultat pokazaće koliko je takva strategija bila uspješna. Trifunović smatra da Vukanović treba ostati važan politički akter, bez obzira na rezultat, ali upozorava na mogućnost da mu nakon izbora drugi pokušaju pripisati odgovornost za eventualni poraz opozicije.
Stanivuković između Banjaluke i Republike Srpske
Analizirana je i politička strategija Draška Stanivukovića.
Prema Trifunovićevom mišljenju, Stanivuković je dio popularnosti u Banjaluci žrtvovao kako bi izgradio prepoznatljivost na nivou cijele Republike Srpske.
Njegovo predstavljanje kao mogućeg budućeg premijera protumačeno je kao poruka vlastitim biračima, posebno onima koji su očekivali njegovu kandidaturu za predsjednika Republike Srpske.
Istovremeno je postavljeno pitanje da li je njegova politička organizacija uspjela prevazići banjalučke granice i izgraditi dovoljno snažnu infrastrukturu širom Republike Srpske.
SNSD nikad slabiji
Iako je veliki dio razgovora bio posvećen problemima opozicije, Trifunović smatra da ni SNSD ne ulazi u izbore iz naročito dobre pozicije.
„SNSD je nikad slabiji“, rekao je on.
Kao jedan od problema SNSD-a u Banjaluci navedena je činjenica da stranka nije uspjela nadomjestiti odlazak Vlade Đajića i njegovu sposobnost mobilizacije dijela biračkog tijela.
Kandidatura i sve izraženija politička uloga Igora Dodika, prema ocjeni iznesenoj u razgovoru, kod dijela članstva stvara utisak da se SNSD pretvara iz stranke Milorada Dodika u političku dinastiju porodice Dodik.
Takav razvoj događaja može izazvati nezadovoljstvo među dugogodišnjim članovima koji su godinama gradili stranačku infrastrukturu i imali vlastite političke ambicije.
Milioni bez odgovornosti
Sagovornici su podsjetili i na finansijske afere i odluke vlasti koje nisu dobile dovoljno jasan epilog.
Spomenute su isplate povezane sa kompanijama „Comsar“ i „Viaduct“, kao i problemi sa požarima u Hercegovini. Trifunović je ocijenio da vlast, uprkos kontroli institucija i javnih preduzeća, nije pokazala sposobnost da efikasno odgovori na osnovne probleme.
Prema njegovim riječima, Milorad Dodik sve više bira ljude kojima potpuno vjeruje i koji neće javno odstupati od njegovih stavova. Time se krug političkog odlučivanja dodatno sužava na porodične, kumovske i najbliže stranačke odnose.
Odnos Dodika i Vučića
U podcastu je analiziran i odnos vlasti Republike Srpske prema predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Trifunović smatra da je Vučiću, zbog političke situacije i mogućih izbora u Srbiji, važna podrška Milorada Dodika i njegove infrastrukture. Posebno je važna mogućnost mobilizacije birača iz Republike Srpske koji imaju pravo glasa u Srbiji.
Sa druge strane, opozicija u Republici Srpskoj godinama pokazuje političku bliskost Vučiću, iako njeni predstavnici tokom njegovih posjeta često ne dobijaju prostor za ozbiljne razgovore.
Dodatnu političku komplikaciju predstavlja odnos prema studentskom pokretu u Srbiji. Dok je većina političara iz Republike Srpske podržavala Vučića, Vukanović je bio među rijetkima koji su otvoreno podržali studente.
Glasanje nije kraj političke odgovornosti
Završni dio razgovora bio je posvećen ulozi građana.
Poruka sagovornika nije bila da treba bezuslovno podržati jednu stranku, nego da treba pažljivo birati ljude, pratiti njihov rad i od njih tražiti odgovornost.
Građani bi, smatra Trifunović, trebalo da glasaju za osobe čiji su rad i sposobnosti imali priliku upoznati. Međutim, odnos birača i izabranog predstavnika ne bi smio završiti ubacivanjem listića u kutiju.
„Demokratija počinje dan poslije izbora, a ne završava taj dan“, poručeno je u prvom izdanju Uredničkog BUKA podcasta.
Ukoliko građani nakon izbora ne prate rad ljudi kojima su dali povjerenje, ne traže odgovore i ne insistiraju na ispunjavanju obećanja, političari nemaju dovoljno razloga da osjećaju obavezu prema njima.
Cijeli razgovor pogledajte u novom izdanju Uredničkog BUKA podcasta.