Ljeto 2026. godine ostat će upisano u meteorološkim analima Bosne i Hercegovine i Srbije kao jedno od najekstremnijih i najtoplijih od kada postoje zvanična mjerenja. Dok je Srbija preživjela najtopliji i drugi najsušniji august u istoriji, mjerne stanice u Mostaru i Bihaću zabilježile su prosječne temperature koje do sada nisu viđene na ovim prostorima.
Gotovo tokom cijelog augusta, najviše dnevne temperature u regiji drastično su prelazile višegodišnje prosjeke. Mjesec su obilježile dugotrajne tropske vrućine, drastičan nedostatak padavina i izuzetno teške hidrološke prilike koje su ugrozile poljoprivredu, vodoснабdijevanje i svakodnevni život građana.
Naučni dokaz: Ovakav ekstrem je 39 puta vjerovatniji zbog čovjeka
Da august 2026. godine nije bio tek puk slučaj ili kratkotrajni prirodni kapric, potvrdilo je obimno istraživanje stručnjaka sa Instituta za meteorologiju Fizičkog fakulteta u Beogradu. Studija koju su proveli dr Vladimir Đurđević, dr Milica Tošić i Lazar Filipović, primjenjujući metodologiju renomirane globalne mreže World Weather Attribution, ponudila je egzaktne i zabrinjavajuće podatke.
Prema njihovim nalazima, klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem povećale su vjerovatnoću pojave ovako ekstremno toplog augusta u našoj regiji za čak 39 puta.
Razlika u odnosu na prošlost je zaprepašćujuća. U klimatskim uslovima sa sredine 20. vijeka, ovakav mjesec bio je ekstrem koji se u prosjeku javljao tek jednom u 279 godina — praktično jednom u tri vijeka. Danas, u izmijenjenoj klimatskoj realnosti, ekstremno vreo august postao je događaj koji možemo očekivati u prosjeku svakih sedam godina.
Rekordi koji zabrinjavaju stručnjake
Istraživanje beogradskih naučnika obuhvatilo je detaljnu analizu podataka s meteoroloških stanica širom Srbije i regije. Rezultati pokazuju da je na većini mjernih stanica august 2026. zabilježen kao najtopliji ili drugi najtopliji u istoriji, dok je na čak 17 stanica ušao među pet najsušnijih ikada registrovanih.
Posebno zabrinjava činjenica da nisu obarani samo dnevni rekordi, već i oni noćni. Mjesta poput Beograda, Zlatibora i Kopaonika zabilježila su najviše srednje minimalne temperature, što znači da se atmosfera ni tokom noći nije uspijevala rashladiti. Izostanak noćnog osvježenja stvara takozvani staklenički efekat koji direktno ugrožava zdravlje hroničnih bolesnika i starijih osoba.
Nova normalnost ili posljednje upozorenje?
Autori studije naglašavaju da su ekstremne suše i toplotni talasi poput ovog iz 2026. godine direktna posljedica nagomilanih emisija stakleničkih gasova.
Ovo ljeto nije bilo samo sezonska nepogoda, već jasna najava onoga što regiju čeka u narednim decenijama. Ukoliko se globalni napori za smanjenje štetnih emisija i prilagođavanje klimatskim promjenama ne ubrzaju, ekstremni uslovi iz augusta 2026. ubrzo bi mogli postati naša uobičajena ljetnja svakodnevica.