Energetska tranzicija više nije tema o kojoj Bosna i Hercegovina može samo posmatrati šta rade druge zemlje. Solarne elektrane i vjetroparkovi sve su prisutniji, posebno u Hercegovini, dok bi naredni veliki talas ulaganja mogao biti usmjeren i na baterijsko skladištenje energije i modernizaciju elektroenergetske mreže.
Hercegovina, zahvaljujući velikom broju sunčanih sati, ima značajan potencijal za proizvodnju električne energije iz sunca. Solarni paneli sve se češće postavljaju na krovovima domaćinstava, kompanija i proizvodnih objekata, ali i kroz velike energetske projekte.
Istovremeno, Bosna i Hercegovina već ima iskustvo sa proizvodnjom električne energije iz vjetra, a interes investitora za nove projekte pokazuje da bi vjetroenergija u narednim godinama mogla imati sve značajniju ulogu.
BiH već ima važan adut – hidroenergiju
Za razliku od mnogih zemalja koje tek grade svoje kapacitete obnovljive energije, BiH već decenijama koristi potencijal hidroenergije.
Kombinacija vode, sunca i vjetra mogla bi predstavljati osnovu raznovrsnijeg i otpornijeg elektroenergetskog sistema.
Međutim, povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora donosi i novi izazov.
Sunce ne sija cijeli dan, a vjetar ne puše konstantno. Zbog toga će sa rastom broja solarnih elektrana i vjetroparkova biti sve važnije pitanje kako skladištiti višak proizvedene energije i obezbijediti stabilno snabdijevanje kada proizvodnja iz obnovljivih izvora padne.
Velike baterije mogle bi postati novi veliki posao
Upravo zbog toga bi naredna velika investicijska priča u energetskom sektoru BiH, osim izgradnje solarnih i vjetroelektrana, mogla biti izgradnja velikih sistema za skladištenje električne energije.
Uz baterije, potrebna je i modernizacija prijenosne i distributivne mreže, kao i pametnije upravljanje proizvodnjom i potrošnjom.
To bi omogućilo da se višak energije proizveden tokom sunčanih ili vjetrovitih perioda sačuva i koristi onda kada je potrošnja veća ili proizvodnja iz obnovljivih izvora manja.
Termoelektrane ostaju veliki izazov
BiH, međutim, ne može preko noći promijeniti svoj elektroenergetski sistem.
Termoelektrane i rudnici uglja još imaju značajnu ulogu u proizvodnji električne energije, zbog čega će tranzicija morati biti postepena i pažljivo planirana.
To znači da energetska tranzicija neće izgledati tako da se termoelektrane jednog dana ugase, a da već narednog sva potrebna struja dolazi iz solarnih panela i vjetroturbina.
Biće potrebne milijarde ulaganja, nova infrastruktura i planiranje sigurnosti snabdijevanja.
Hoće li BiH iskoristiti ono što već ima?
Sunce, vjetar i voda predstavljaju prirodne resurse koje BiH već posjeduje. Uz razvoj skladištenja energije i modernizaciju mreže, oni bi mogli postati mnogo više od ekološke priče – mogli bi predstavljati veliku ekonomsku i investicijsku priliku.
Zato pitanje više nije hoće li energetska tranzicija stići do Bosne i Hercegovine.
Pitanje je hoće li BiH na vrijeme prepoznati priliku i svoje prirodne potencijale pretvoriti u konkurentsku prednost – ili će novu veliku investicijsku šansu ponovo gledati kako prolazi pored nje.