U nedavnom odgovoru na parlamentarno pitanje koje je grupa zastupnika u Evropskom parlamentu postavila Evropskoj komisiji u vezi s Južnom plinskom interkonekcijom, povjerenik Evropske komisije za energetiku i stanovanje Dan Jørgensen istaknuo je da EU potiče BiH da prednost daje obnovljivim izvorima energije, uključujući i u sistemima daljinskog grijanja.
U odgovoru na zastupnička pitanja, iz Komisije su naveli da je EU najveći pružatelj financijskih sredstava za energetsku tranziciju Bosne i Hercegovine, te da neće finansirati ulaganja u plinsku infrastrukturu. Naime, projekti u području fosilnih goriva više nisu prihvatljivi za financiranje sredstvima EU iz Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan i Okvira za ulaganja, niti mogu biti prioritetni projekti u okviru TEN-E mreže.
Evropska komisija se do ovog odgovora Povjerenika nije službeno oglasila o samom projektu Južne plinske interkonekcije. Ipak, šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca još je prije usvajanja zakona u aprilu upozorio diplomatskim putem domaće vlasti na izostanak konzultacija s institucijama EU te na moguće posljedice po buduće evropsko financiranje.
Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH smatra da je odgovor Komisije bio očekivan te da je žalosno što EU bolje prepoznaje moguće dugoročne posljedice projekta nego domaći političari.
„Ovo me podsjeća na situaciju koju smo imali sa planovima za izgradnju bloka 7 u Termoelektrani Tuzla. I tada je Komisija upozoravala naše vlasti da ne ulaze u avanturu koja nije u skladu sa preuzetim obavezama dekarbonizacije. Nažalost naše vlasti su i tada ignorisale upozorenja iz EU, a svi znamo kako je neslavno završio taj projekat. Rezultat je bio izgubljeno dragocijeno vrijeme i novac, što će se vjerovatno dogoditi i sa projektom Južne interkonekcije“, rekao je Žiško.
Pippa Gallop iz Bankwatcha navodi da je posljednjih godina sve očitije da se EU jasno odredila protiv potpore novim ulaganjima u plinsku infrastrukturu te da se BiH odlukama svojih političara izlaže nesagledivom financijskom riziku ako se obveže na fosilna goriva u trenutku kada njezin glavni međunarodni partner za energetsku tranziciju odbija podržati takve projekte.
“Južna plinska interkonekcija nije projekt “energetske tranzicije”, već sredstvo kojim SAD učvršćuju ekonomsku i političku ovisnost Bosne i Hercegovine. Nije ni čudo što EU želi držati distancu od projekta. Svaki donosilac odluka kojem je stalo do budućnosti Bosne i Hercegovine trebao bi učiniti isto i ozbiljno se posvetiti pravoj energetskoj tranziciji zasnovanoj na održivim oblicima obnovljive energije, toplinskim pumpama i poboljšanjima mreže,” ističe Gallop.
Da podsjetimo, grupa EU parlamentaraca predvođena Thomasom Waitzom i Tineke Strik zatražila je u junu 2026. od Evropske komisije da se izjasni o zakonitosti izmjena Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, usvojenih u aprilu ove godine. Zastupnici su tada u svojoj izjavi izrazili zabrinutost zbog načina na koji je izabrana nepoznata tvrtka za vođenje ovog kapitalnog projekta, bez provođenja javnog natječaja, što je nezakonito. Također su upozorili da su zakonske izmjene usvojene po hitnom postupku, bez javne rasprave i šireg savjetovanja sa zainteresiranim stranama.